Izvorni znanstveni članak
HRVATSKI PANSPERMIJSKI OBIČAJI, OPHODI, OBREDI I DIVINACIJE U EUROPSKOM KONTEKSTU
Marko Dragić
orcid.org/0000-0001-5362-6814
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije u srži su arhetipske
pretkršćanske kulture. Narod ih je kristijanizirao te ih vezuje uz kršćanske blagdane. Položaj (prvi gost) na blagdan Svete Barbare bila je žena, a na blagdan Svete Lucije položaj je bio muškarac. Na Badnji dan i Božić, dječaci (položaji) žaračem su čeprkali po vatri izričući želje u nastupajućoj godini, a domaćica ih je posipala žitom. Kićenje kuća i imanja zelenilom, ukrašavanje božićnih kruhova, ceremonijalno
unošenje badnjaka i slame te prostiranje slame na Badnji dan imaju panspermijsku, apotropejsku i simpatičku funkciju. Za vrijeme badnje večere i božićnoga ručka vršene su divinacije. Na Cvjetnicu se blagoslivljaju grančice jelke, bora ili masline i s panspermijskom i apotropejskom svrhom zabadaju u njive, vrtove, voćnjake,
vinograde te stavljaju u kuće i gospodarske objekte. Vjerovalo se da plodnost donosi prskanje djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak. Jurjaški ophodi imaju panspermijsku i apotropejsku funkciju, a bosonoge kraljice ljelje na Duhove svoju plodnost prenose na zemlju. Večer uoči Ivandana u središtu pozornosti su krjesovi i običaji, obredi i divinacije vezani uz njih. Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije Hrvata isti su ili slični kao kod drugih europskih naroda.
Ključne riječi
gost; obilje; sreća; žito; vatra
Hrčak ID:
154300
URI
Datum izdavanja:
19.2.2016.
Posjeta: 7.589 *