Izvorni znanstveni članak

Češka varijanta hrvatske uglate glagoljice

Ludmila Pacnerová

Sažetak

Češka varijanta hrvatske uglate glagoljice
U članku autorica raspravlja o trećem razdoblju glagolizma na češkom tlu (1437-oko 1430), kad je glagoljica "živjela" u Emauskom samostanu u Pragu (Na Slovanech). Karlo IV., rimski car i češki kralj, pozvao je benediktince iz Hrvatske, da ondje njeguju liturgiju i literaturu na slavenskom jeziku. To je bio staroslavenski hrvatske redakcije pisan kasnijim tipom glagoljskoga pisma, tzv. uglatom glagoljicom, koja se na hrvatskom prostoru razvila u drugoj polovici 14. stoljeća i svoj vrhunac procvata dosegla u 15. stoljeću; bogoslužni je obred bio rimski. Tijekom vremena u samostansku su zajednicu došli redovnici češke narodnosti i oni su očito prepisali hrvatskom uglatom glagoljicom staročešku Bibliju, biblijsku preradu (Komestor), Pasional i Zlatnu legendu.
Ta činjenica danas nam se čini donekle neobičnom a diskusije oko češkoga glagolizma još nisu zaključene, pa ipak češki fonološki sustav nije bio istovjetan s onim koji je odražavo grafički sustav tadašnje hrvatske glagoljice, ali razlika između češkoga glasovnog i glagoljskoga grafemskog fona bila je bitno manja nego razlika između češkoga glasovnog repertoara i broja grafema, kojim je raspolagalo latinsko pismo. Latinica se na češki prilagođavala uvođenjem brojnih dvoslova, koji su bili ne samo nespretni, nego i neprecizni, neusustavljeni i nejednoznačni...
Najvažniji su prinos češkoglagoljskih spomenika za povijest hrvatske uglate glagoljice primjeri brojčane vrijednosti grafema iz posljednje četvrtine hrvatskoglagoljske azbuke, koji su otkriven u odlomcima staročeškoga katekizma.
Samostan Na Slovanech bio je vrlo važan. O njegovu kulturnom utjecaju svjedoče i glagoljske azbuke napisane u češkoj sredini i bilješke napisane doduše latinskim jezikom, ali glagoljskim pismom još polovicom 15. stoljeća. Vidi se, da je snažna slavenska svijest, koju su u Prag donijeli hrvatski glagoljaši, pustila korijene i da je pridonijela osamostaljivanju češkoga od utjecaja latinskoga jezika. Njihovo djelovanje pripada pozitivnim stranicama češke kulturne povijesti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

14923

URI

https://hrcak.srce.hr/14923

Datum izdavanja:

30.9.1996.

Podaci na drugim jezicima: češki

Posjeta: 3.143 *