Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Kršćanstvo i razvoj hrvatske pismenosti

Mario Grčević orcid id orcid.org/0000-0002-9709-4159 ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 217 Kb

str. 125-136

preuzimanja: 1.422

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 70 Kb

str. 136-136

preuzimanja: 172

citiraj


Sažetak

Na hrvatskom kulturnom prostoru svećenici Katoličke crkve rabili su kao liturgijski jezik osim latinskoga i crkvenoslavenskoga i književni jezik koji je bio oblikovan u skladu s govornim jezikom jednostavnoga puka. Taj je liturgijski jezik nastao u sjeni i na temelju crkvenoslavenskoga i bio je u rimokatoličkom bogoslužju u
Hrvata u uporabi stoljećima prije Drugoga vatikanskoga koncila (1962.). Njegovu širenju pogodovala je legenda o sv. Jeronimu koja kaže da je Sveto pismo preveo na jezik dalmatinskih Slavena, tj. Hrvata, i da ga je zapisao glagoljicom, primarnim pismom hrvatskih glagoljaša. Pod utjecajem legende o sv. Jeronimu nastao je i prvi hrvatski tiskani rječnik Fausta Vrančića. U njemu se “dalmatinski” ubraja u najplemenitije europske jezike, prvenstveno zbog pretpostavke da je riječ o materinskom jeziku sv. Jeronima. To je bio začetak hrvatske leksikografije, u vremenu u kojem je prema nalogu Katoličke crkve za misionarske potrebe nastala prva hrvatska gramatika koju je napisao isusovac Bartol Kašić. Takve činjenice pokazuju da se je hrvatski književni jezik starijega doba izgrađivao u skladu sa strujanjima i potrebama zadanih unutar Katoličke crkve i da je hrvatski liturgijski jezik Katoličke crkve ključno obilježio i usmjerio razvoj i nastanak hrvatskoga književnoga jezika.

Ključne riječi

hrvatski liturgijski jezik, sv. Jeronim, ćirilometodska baština

Hrčak ID:

154703

URI

https://hrcak.srce.hr/154703

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.341 *