Pregledni rad
Verba movent, exempla trahunt: don Nikola Batistić i hrvatska pučka hagiografska književnost krajem 19. i početkom 20. stoljeća
Mirjana Zvonković
orcid.org/0000-0001-5920-6597
Sažetak
Književno djelo don Nikole Batistića (1846 – 1929.), teologa, klasičnog filologa i pisca u književno-povijesnim pregledima izostavljeno je ili negativno vrednovano. Vrijeme u kojem Batistić živi i djeluje razdoblje je kušnje za vjernike kojima s jedne strane prijeti moralno – vjerska indiferentnost, a s druge metodologija empirijskih znanosti. Veći dio Batistićevih djela čini književna hagiografija namijenjena širem čitateljstvu ili, prema piščevim riječima, jednostavnom puku. To su: „Život svete Lucije, djevice i mučenice“ (Zadar, 1896.), „Život svetog Vida“ (Zadar, 1898.) i „Život svete Katarine“ (Zadar, 1910.). U djelima fra A. Kačića Miošića Batistić nalazi primjer kako se jednostavnim načinom obratiti širim čitateljskim slojevima, a da pri tom sadržaj i poruka djela ne gube svoju funkciju. Kao što Kačića smatra piscem kojeg treba nasljedovati, tako želi potaknuti druge da na puku prihvatljiv način pišu o vjerskim temama koje bi čitateljima koristile u moralnoj i vjerskoj formaciji. U predgovoru „Života svete Katarine“ navodi pisce i djela koja nastala potaknuta njegovim „Životom svete Lucije“. Riječ je o F. Jeričeviću („Život svetog Martina“, 1897.), L. Jeliću („Sveti Šimun Bogoprimac“, 1903.), A. Aniću („Život svetog Ilara opata“, 1908.) te fra K. Bušiću („Makabejevići“, 1896.). Unatoč nedostatcima, bilo bi površno zaključiti da su Batistićeva djela plod neznanja. Štoviše, poznavanje suvremene književnosti i umjetnosti, ali i znanstvenih dostignuća, bilo je poticajno u njihovom nastajanju, a popularnost i prepoznatost među pukom bila je tada vrlo zapažena.
Ključne riječi
pučka književnost; hagiografija; Nikola Batistić; Frane Jeričević; Luka Jelić; Klement Bušić; Ante Anić
Hrčak ID:
154774
URI
Datum izdavanja:
15.2.2016.
Posjeta: 1.874 *