Acta Botanica Croatica, Vol. 28 No. 1, 1969.
Izvorni znanstveni članak
Acidofilne borove šume u slovensko-panonskom rubnom području
Maks Wraber
; Slovenija
Sažetak
Autor raspravlja o običnom boru (Pinus silvestris) i njegovim acido- filnim zajednicama u slovensko-panonskom rubnom području uz austrijsko-mađarsku granicu. Prvobitnu vegetaciju toga područja predstavlja po mišljenju autora klimatozonalna šuma hrasta i graba (Querco-Carpinetum s. latiss.), iako u današnje vrijeme u području s obje strane Mure (Slovenske gorice i Goričke) prevladava obični bor (Pinus silvestris), bilo u čistim sastojima bilo kao obilna primjesa u listopadnim šumama.
Palinološki je dokazano da je obični bor u kasnom glacijalu i ranom postglacijalu bio najraširenije šumsko drvo u čitavom ovom području, ali su ga kasnije, kad su nastupile povoljnije klimatske prilike, potisnule listopadne vrste (bukva, obični grab, hrastovi). Međutim, pod utjecajem čovjekova gospodarenja povezanog s jakom degradacijom tla bor se ponovno počeo širiti, tako da u današnje doba daje izraziti fizionomski pečat brežuljkastom panonskom području. Prema tome, borove sastojine toga područja mahom nisu autohtone i ne čine klimatozonalnu vegetaciju kao- što misle neki mađarski autori (T. Pocs, R. Soo i dr.), nego su sekundarnog, antropogenog porijekla.
Idući od jugoistočnog ruba Alpi prema Panonskoj nizini, vidi se postepeno mijenjanje vegetacije borovih šuma, što je u vezi s postepenim prijelazom suboceanske u subkontinen.talnu klimu. Ovaj priielaz ispoliava se u sve rieđem pojavljivanju i postepenom izostajaniu mnogih alpskih i dealpskih bilinih vrsta, te u sve češćoj nazočnosti eurazijsko-kontinentalnih (borealnih) vrsta.
Na osnovu toga autor postavlia jednu novu subpanonsku zajednicu borove šume (Myrtillo-Pinetum subpannonicum). koia se floristički i ekološki dosta jasno razlikuie od već poznate južnoalpske borove zaiednice (Myrtillo-Pinetum austroalpinum) slovenskog predalposkog područja. Prelazna zona između tih dviju borovih asociiaciia dosta je široka, a nalazi se negdje u brežuljkastom području Slovenskih gorica.
Osim asocijaciie Myrtillo-Pinetum subopannonicum autor opisuje još jednu novu zajednicu bora (Molinio altissimae-Pinetum) koja je edafski uvjetovana i prostorno ograničena, a nastava terase sa pseudoglejnim tlom
Ključne riječi
Pinus silvestris; borove šume; acidofilne zajednice; Slovenija
Hrčak ID:
155213
URI
Datum izdavanja:
31.12.1969.
Posjeta: 856 *