Sažetak sa skupa
METABOLIČKI SINDROM
Marinko Dikanović
orcid.org/0000-0002-3299-9942
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Medicinski fakultet, Opća bolnica "Dr. Josip Benčević", Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Sažetak
Metabolički sindrom je skup poremećaja koji uključuje hiprlipidemiju, nedekvatnu otpornost na inzulin, hipertenziju te trbušni tip pretilosti.Bolesnici koji pate od ovog sindroma imaju povećani rizik za bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara i dijabetesa tipa II. Vodeće svjetske zdravstvene intitucije se ne slažu o točnom definiranju ovog poremećaja.Američka organizacija NCEP (National Cholesterol Education Program) metabolički sindrom definira kao stanje kod kojega postoje tri ili više od sljedećih kriterija: razina glukoze natašte viša od 6,1 m mol / L , serumski trigliceridi viši od 1,7 mmol / L , serumski HDL kolesterol niži od 1,04 mmol / L , RR veći od 130/85 mmHg, opseg struka od 102 cm ili> od 94 cm u muškaraca neosjetljivih na inzulin. Svjetska zdravstvena organizacija definira metabolički sindrom kao stanje kod kojega povišena razina glukoze u krvi ( razna visa od 6,0 mmol / L) zajedno s dva ili više sljedećih kriterija: pretilost trbušnog tipa , dislipidemija i povišeni krvni tlak. Znanstveno su dokazani nasljedni i stečeni uzroci ovog sindroma. Stečeni uzroci uključuju: prekomjernu tjelesnu težinu, tjelesnu neaktivnost te visok udio ugljikohidrata u prehrani (više od 60%).Genetski uzroci još nisu precizno definirani izuzev diabetes melitusa. Stres se smatra jednim od uzroka jer remeti hormonsku ravnotežu i povećava sklonost akumuliranju masnoće u trbuhu i dislipidemijama. Debljina je karakteristika ovog sindroma, to je tipično, tzv.centralna pretilost, gdje se mast nakuplja uglavnom oko struka.Body indeks mase, BMI(izračunava se dijeljenjem težine u kilogramima i visine u metrima na kvadrat - kg / m2)je kod bolesnika sa metaboličkom sindromom veći od 25. Prva posljedica metaboličkog sindromaje slabiji odgovor stanica na inzulin. Razvija se inzulinska rezistencija, šećer ne može ući u stanice i povećava razinu šećera u krvi, raste i razina inzulina i stvara se začarani krug koji prije ili kasnije dovodi do dijabetesa tipa 2. Metabolički sindrom je postao jedan od najvažnijih uzroka ateroskleroze što rezultira bolestima srca i krvnih žila: angina pektoris, srčani infarkt, moždani udar i periferne vaskularne bolesti. Također je dokazana i značajna povezanost metaboličkog sindroma i mentalnih poremećaja: depresije, anksioznosti i neuroze,a dokazano je da ljudi koji koji pate od mentalnih poremećaja češće razvijaju metabolički sindrom. Prevalencija metaboličkog sindroma u svijetu je visoka i stalno se povećava, među odraslima u National Health and Nutrition USA anketama je iznosila 24,1% između 1988. i 1994. i 34,5% između 1999. i 2002. godine, dok National Cholesterol Education Program Adult Treatment Panel III 2005. godine navodi kako se broj ljudi sa ovim sindromom dramatično povećava na 39% do 46% u svim etničkim i dobnim skupinama. Pola sata vježbanja svaki dan ili sat vremena svaki drugi dan smanjuje rizik od mnogih bolesti,a brzo hodanje, biciklizam i trčanje su aerobne aktivnosti preporučene za prevenciju metaboličkog sindrom uz zdravu prehranu koja uključuje veliki udio vlakana, puno voća i povrća, uz kontrole krvnog tlaka i redovite posjete liječniku. Glavni terapijski ciljevi su: smanjenje prekomjerne tjelesne težine , implementacija kontrolirane fizičke aktivnosti te , liječenje faktora rizika odnosno visokog krvnog tlak,poremećaja zgrušavanja i dislipedemija. Metabolički sindrom je povezan s povećanim rizikom od nastanka moždanog i srčanog udara te bolestim krvnih žila što dokazuju brojne studije. Tako je primjerice u velikom istraživanju Smart study grupe u SAD-u 2004. godine prevalencija metaboličkog sindroma u populaciji ove studije bila kod 45% ispitanika,kod bolesnika sa perifernim arterijskon bolesti u 57%, kod bolesnika sa koronarnom bolešću u 40% ispitanika , a u u bolesnika s moždanim udarom u 43% ispitanika. Zaključno se može reći kako je metabolički sindrom poznat kao neovisni čimbenik rizika za razvoj moždanog udara,a može nastati zbog genetskih čimbenika i nezdravog načina života.
Ključne riječi
metabolički sindrom; inzulinska rezistencija; opseg struka; arterijska hipertenzija; debljina; hiperlipidemija
Hrčak ID:
157091
URI
Datum izdavanja:
31.12.2015.
Posjeta: 3.334 *