Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

UTJECAJ ZDRAVSTVENE NJEGE NA ZDRAVLJE NAKON REHABILITACIJE BOLESNIKA SA CVI-om

Ljerka Pavković ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Marije Terezije 13, Lipik
Saša Majić ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Marije Terezije 13, Lipik
Darko Roban ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Marije Terezije 13, Lipik


Puni tekst: hrvatski pdf 130 Kb

str. 7-7

preuzimanja: 542

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 130 Kb

str. 7-7

preuzimanja: 327

citiraj


Sažetak

U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju broj oboljelih na rehabilitaciji nakon CVI-a nalazi se na prvom mjestu u odnosu na druge bolesti i povećava se svake godine. Medicinske sestre dokumentiraju podatke od 2012. godine na temelju kojih se može procijeniti koji su problemi najviše prisutni u zdravstvenoj njezi i koliko je proces rehabilitacije utjecao na iste.
Razvrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom procjenjuje se kroz šesnaest čimbenika brojevima od 1-4 što označava i kategorije bolesnika: osobna higijena, oblačenje, hranjenje, eliminacija, fizička aktivnost, hodanje/stajanje, sjedenje, premještanje/okretanje, procjena rizika za pad (Morseovu skalu), stanje svijesti (Glasgow skala), procjena rizika za nastanak dekubitusa (Braden skalu), vitalni znakovi, komunikacija, specifični postupci u zdravstvenoj njezi , dijagnostički postupci, terapijski postupci i edukacija. Veći broj bodova označava veću kategoriju i veću ovisnost pacijenta u samozbrinjavanju. Broj bolesnika u drugoj kategoriji iznosi 39%, 27% u trećoj kategoriji dok je 34% bolesnika u prvoj kategoriji. Podaci ukazuju da je najveći problem rizik za pad, higijena, eliminacija i oblačenje, a prosječno su bolesnici su bili u umjerenom riziku za nastanak dekubitusa, niti jedan bolesnik nije dobio dekubitus. Kategorizacija se procjenjuje na početku rehabilitacije i na kraju; 16% bolesnika pokazalo je manju potrebu za zdravstvenom njegom na otpustu, 4% je povećalo potrebu za zdravstvenom njegom dok je 80% bolesnika ostalo u istoj kategoriji. Prosjek boravka na rehabilitaciji bio je 19 dana.
Specifična edukacija sestara u rehabilitaciji je neophodna obzirom da je medicinska sestra prisutna uz bolesnika kroz 24 sata i omogućava kontinuitet započetog procesa i povratne informacije koje mogu pomoći svim članovima interdisciplinarnog tima u rehabilitaciji. Kategorizacija bolesnika omogućava i izračunavanje potrebnog broja medicinskih sestara. Dovoljan broj medicinskih sestara utječe na kvalitetu zdravstvene njege i zdravlje oboljelih od CVI-a.

Ključne riječi

zdravstvena njega; rehabilitacija; moždani udar; kategorizacija bolesnika

Hrčak ID:

157093

URI

https://hrcak.srce.hr/157093

Datum izdavanja:

31.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.169 *