Izvorni znanstveni članak
Pretpostavke za određivanje privremene mjere – usporedba slovenskog, hrvatskog, austrijskog i njemačkog uređenja
Neža Pogorelčnik Vogrinc
orcid.org/0000-0002-1706-1729
; Pravni fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Privremene mjere su važno sredstvo osiguranja tražbina. Njima se s jedne strane može osigurati uspješno namirenje sporne tražbine koja će naknadno biti potvrđena pravomoćnom sudskom presudom. S druge strane, njima se može i privremeno urediti određeni pravni odnos – u pravilu dok traje sudski postupak ili dok ne bude okončan ovršni postupak. Uloga privremenih mjera u pravnom sustavu ovisi o zakonskom uređenju pretpostavaka za njihovo određivanje te o njihovu tumačenju u sudskoj praksi. Najvažnija pretpostavka za određivanje privremenih mjera jest postojanje novčane ili nenovčane tražbine koja treba biti osigurana. Međutim, potrebno je da budu ispunjene i druge pretpostavke. U slovenskom Zakonu o ovrsi i osiguranju (Zakon o izvršbi in zavarovanju) one ovise o naravi osigurane tražbine. Kada je riječ o osiguranju novčane tražbine predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti – opasnosti da će namirenje tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano zbog otuđenja, prikrivanja ili kojeg drugog načina raspolaganja imovinom od strane dužnika. Krug pretpostavaka je nešto širi kod nenovčanih tražbina. Predlagatelj mora tako učiniti vjerojatnim postojanje jedne od sljedećih pretpostavaka: a) postojanje objektivne opasnosti, tj. opasnosti da će namirenje tražbine postati nemoguće ili znatno otežano, b) postojanje opasnosti od nastanka nenadoknadive štete, c) postojanje opasnosti od nasilja, d) privremena mjera može biti zatražena odvagujući težinu nepovoljnih okolnosti za dužnika i vjerovnika zbog određivanja, odnosno neodređivanja mjere.
Među nacionalnim pravnim sustavima, uz pretpostavke za određivanje privremenih mjera, razlikuju se i vrste mjera, njihova moć i učinci. Na prvi pogled čini se da je vrlo teško usporediti sustave privremenih mjera u pojedinim zemljama, no detaljnijom analizom slovenskog, hrvatskog, austrijskog i njemačkog uređenja uočava se da oni imaju mnogo toga zajedničkog. U radu su tako obrađeni sustavi privremenog osiguranja tražbina prema slovenskom Zakonu o izvršbi in zavarovanju, hrvatskom Ovršnom zakonu, austrijskom zakonu Exekutionsordnung te njemačkom zakonu Zivilprozessordnung, usredotočujući se pri tome na usporedbu pretpostavaka za određivanje privremenih mjera.
Ključne riječi
privremena mjera; tražbina; subjektivna ili objektivna opasnost; teško nadoknadiva šteta; uporaba sile
Hrčak ID:
157597
URI
Datum izdavanja:
29.2.2016.
Posjeta: 3.518 *