Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31141/zrpfs.2016.53.120.329

Zločin genocida pred međunarodnim sudom u Haagu

Vladimir-Đuro Degan ; Sveučilište u Rijeci

Sažetak

U ovoj raspravi najprije se razmatraju neka opća pitanja međunarodnoga prava vezana za zločin genocida. Njihovo nedovoljno ili nikakvo poznavanje uzrokom je brojnih nesporazuma glede sadržaja i domašaja sudskih odluka o tome najodvratnijem međunarodnom zločinu. Potom se ukratko izlažu odluke Međunarodnoga suda u Haagu u parnicama u kojima je SRJ, Srbija i Crna Gora ili sama Srbija bila stranka u postupku, bilo kao tužena strana ili tužiteljica. Radi se o parnici Bosne i Hercegovine protiv SRJ, potom o onoj u kojoj je SRJ tužila deset država članica NATO-a, te na koncu o parnici Hrvatske protiv SRJ. Nisu na isti način obrađene presude međunarodnih kaznenih tribunala za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu koje se odnose na taj zločin. Na koncu se izlaže kratak zaključak iz kojega je razvidno zašto su te parnice, sve temeljene na članku IX. Konvencije o genocidu iz 1948., bile za države tužiteljice dugotrajne, skupe i na koncu neuspješne. Žrtve međunarodnih zločina nisu dobile nikakvu zadovoljštinu.

Ključne riječi

Actus reus; mens rea; dolus specialis; compétence de la compétence; presedani

Hrčak ID:

157686

URI

https://hrcak.srce.hr/157686

Datum izdavanja:

5.5.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.587 *