Acta Botanica Croatica, Vol. 37 No. 1, 1978.
Izvorni znanstveni članak
Makromiceti nekih kestenovih šuma u okolici Zagreba
Milica Tortić
; Hrvatska
Maria Lisiewska
; Poljska
Sažetak
Vrste prikazane u ovom radu najvećim su dijelom već objavljene u florističkim listama (Tortić 1964, 1968), ali su tamo uglavnom navedena samo nalazišta, rijetko i tipovi šuma. Na osnovi tih podataka, koji su revidirani i dopunjeni, analizirana je sada mikoflora nekih kestenovih šuma kraj Zagreba i Petrinje koje pripadaju asocijaciji Querco-Castanetum croaticum Horvat. Sabrano je jednom nešto materijala i u Querco-Castanetum submediterraneum Anić.
Ukupno su ustanovljene 164 vrste, od kojih 132 na tlu i stelji i 32 na živom ili mrtvom drvu, pa su poredane prema tim staništima na dvije tabele. Označene su: r — rijetke, n — brojne i a — obilate, a broj prije slova pokazuje koliko je puta vrsta nađena na nekom lokalitetu.
Zasad se još ne može definitivno zaključiti koje bi vrste viših gljiva bile karakteristične za naše kestenove šume, pa je samo uspoređena njihova mikoflora s onom srodnih šuma u Jugoslaviji i nekim drugim zemljama.
U Evropi su gljive u kestenovim šumama istraživali, koliko nam je poznato, samo Bohus i Babos (1967). Njihovi su podaci samo informativni, jer su u Mađarskoj kestenici rijetki. Na njihovom je području bio vrlo obilato zastupan Tylopilus felleus, koji je inače mikorizna gljiva četinjača, pa smatraju da je karakterističan i za kestenove šume. Na našim tabelama je ta vrsta navedena s dva lokaliteta; svagdje je nađen po jedan primjerak pri bazi živog kestena. Ostale vrste koje mađarski autori spominju kao karakteristične za njihove kestenove šume, a nađene su i u našima, jesu Lactarius camphoratus, Cantharellus tubaejormis, Phellodon conjluens. Za Lactarius chrysorrheus, koji je ovdje ustanovljen u velikom mnoštvu na svim istraživanim lokalitetima, kažu da je karakterističan za kalcifobne hrastove šume, ali da je isto toliko čest u kestenovim. Prva autorica ga je uistinu nalazila često i u različitim hrastovim šumama.
Neke su od navedenih vrsta karakteristične za cijeli red Fagetalia (Lisiewska 1974), kao Lactarius vellereus, L. subdulcis, Russula cyanoxantha, R. lepida, R. nigricans, Oudemansiella platyphylla, Ou. radicata, Craterellus cornucopioides i dr. Pojedine su pratilice bukve (koja je često prisutna u kestenovoj šumi), kao Lactarius blennius, L. pallidus, Russula mairei i dr., ili rastu tipično na drvu bukve, kao Inonotus nodulosus.
Inače, kako se vidi iz tabela, rnikoflora kestenovih šuma se vrlo razlikuje od one u bukovim šumama i vrlo je bliska onoj hrastovih šuma. To se moglo i očekivati, jer je hrast kitnjak glavna vrsta drveta u istraživanoj asocijaciji. Mikocenološke analize hrastovih šuma nisu provedene na području Jugoslavije, pa su za usporedbu upotrijebljene publicirane liste iz nizinskih hrastovih šuma (Jelić i Tortić 1973, Hočevar i Tortić 1975, 1976) i terenske bilješke prve autorice, a također neke mikocenološke publikacije iz Poljske (Lisiewska 1965, Lawrynowicz 1973).
Osim već spomenutog Lactarius chrysorrheus, ustanovljen je cio niz vrsta koje su bile zabilježene u nas i u hrastovim i u kestenovim šumama, a rijetko ili nikad u ostalima. Takve su npr. Lactarius decipiens, Tricholoma acerbum, T. sejunctum, Boletus queleiii, B. rhodoxant- hus, razni hidnumi kao Hydnellum spongiosipes, H, compactum, Phellodon confluens, Sarcodon scabrosus. Neke vrste dolaze često npr. u šumama hrasta i graba u Poljskoj kao Amanita phalloides, Russula delica, R. virescens, Leccinum griseum, Lepista nuda itd. (Lisiewska 1965, 1974, Lawrinowicz 1973).
Od acidofilnih vrsta, koje dolaze u acidofilnim bukovim i hrastovim šumama, a također i u šumama četinjača, možemo spomenuti Tylo- pilus felleus, Amanita julva, A. citrina, A. muscaria, Russula adusta, R. alutacea, R. xerampelina, Lactarius camphoratus, Coltricia perennis i dr.
U istraživanim šumama nađeno je relativno malo lignikolnih vrsta. Ovdje navodimo najinteresantnije: Omphalotus olearius na panju graba ispod Medvedgrada i prilično brojan kod Cepeliša, vjerojatno u vezi s korijenjem kestena, Fistulina hepatica na živim stablima i panjevima kestena, Collybia fusipes na panjevima i pri bazi živih stabala kestena, Hymenochaete rubiginosa na panjevima kestena i hrasta, Phellinus torulosus na panju kestena, Laetiporus sulphureus na živom kestenu, Aborti- porus biennis na panju hrasta. Sve vrste nađene na kestenu dolaze u Jugoslaviji, i drugdje, i na hrastu.
Posebno treba istaknuti nalaz Scytinostroma galactinum u šumi Javor kod Cepeliša kraj Petrinje, koji je tamo rasao na bazi dva oštećena živa stabla Castanea i sabran je 12. IX 1976. Ovo je prvi nalaz u Jugoslaviji.
Ključne riječi
makromiceti; kestenove šume, Zagreb
Hrčak ID:
158260
URI
Datum izdavanja:
31.12.1978.
Posjeta: 1.038 *