Izvorni znanstveni članak

Schulzerove poliporoidne gljive iz Slavonije

Milica Tortić ; Hrvatska

Sažetak

U svom rukopisu »Pilze aus Slavonien«, koji se čuva u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, S. Schulzer von Müggenburg (1802—1892)) opisao je i nacrtao makromicete i mikromicete što je nalazio u Slavoniji, uglavnom u okolici Vinkovaca, gdje je živio i radio preko trideset godina do svoje smrti. Izvatke iz ovog rukopisa, a također i jednog ranijeg koji se nalazi u Akademiji znanosti u Budimpešti i gdje su opisane gljive i iz drugih dijelova tadašnje Austro-Ugarske, objavio je u preko 100 radova. Prilično mnogo vrsta, od kojih je mnoge smatrao novima, objavio je u tim radovima, no poprilično ih je ostalo neobjavljenih u rukopisima.
Autorica je u pređašnjem članku (Tortić 1980) revidirala Schul- zerove objavljene poliporoidne gljive, većinom opisane kao nove, nastojeći da ustanovi njihov identitet. Ovdje je pod sadašnjim imenima dana lista vrsta te grupe koje su navedene u rukopisima, bez obzira na to jesu li bile objavljene ili nisu, a koje je Schulzer zabilježio za Slavoniju, gdje od njegovih vremena flora viših gljiva nije bila sistematski istraživana. Nešto je malo nalaza i s obronaka Fruške gore blizu Kamenice kod Novog Sada.
Osim zagrebačkog rukopisa (u tekstu MS II) poslužili su kao izvor podataka Schulzerovi objavljeni radovi, u prvom redu dvije liste, iz 1858. i 1866, a vrlo mnogo i prijepis onog dijela budimpeštanskog rukopisa koji se odnosi na poliporoidne gljive (citiran kao MS I). Prijašnji koncept toga rukopisa nalazi se u Zagrebu zajedno s MS II, pa je mogao biti uspoređen. Schulzer je, nažalost, ostavio vrlo malo eksikata; revidirano je nekoliko što se nalaze u Naturhistorisches Museum, Wien (W).
Schulzerove nove vrste ispostavile su se najčešće kao već otprije opisane, a u mnogo slučajeva i dosta obične. Kako se u ono doba pazilo najviše na vanjske makroskopske oznake, smatrano je naime da i mala odstupanja opravdavaju postavljanje novih vrsta, iako Schulzer katkad ističe da je gljiva koju opisuje kao novu vrlo srodna i slična nekoj već poznatoj. Najpoznatiji tadanji mikolozi Quelet i Bresadola, koji su pregledali rukopis, katkad bi upozorili Schulzera da je njegova vrsta identična s nekom drugog autora, ali su se često suglasili s njime da je nova. Pojedine, naročito češće gljive, opisao je kadgod i po nekoliko puta pod dva ili više imena: pod već uvriježenim a također i kao jednu, dvije pa i više novih vrsta.
Interpretacija Schulzerovih poliporoidnih gljiva, prikazana ovdje, nije uvijek mogla biti sasvim sigurna; neki sumnjivi slučajevi dodani su u posebnoj kratkoj listi pod njegovim imenima. Bilo je i takvih za koje se nije moglo zaključiti kojoj bi vrsti, pa ni kojem rodu mogle pripadati, pa nisu ovdje ni spomenute. Ipak je s većom ili manjom sigurnošću identificirano oko pedesetak vrsta. Osim mnogih čestih opisane su neke koje su bile rijetke i u njegovo doba, a pogotovu su sada kad stare hrastove šume jedva da i postoje. Interesantno je da ne spominje u MS II nekoliko prilično upadljivih, koje vrlo vjerojatno dolaze u okolici Vinkovaca, a koje opisuje u MS I, iz drugih krajeva, npr. Polyporus badius, Piptoporus betulinus. Piptoporus cinnabarinus je u MS I naveden iz Crnog gaja kod Vinkovaca, no u MS II ga nema.
Neke od vrsta koje nisu mogle biti determinirane nisu identične ni s jednom ovdje navedenom; također ima sigurno više resupinatnih nego je Schulzer zabilježio, jer se takve gljive ne mogu odrediti niti razlučiti od drugih sličnih bez temeljite mikroskopske analize kakva nije bila uobičajena niti moguća u njegovo doba. Svakako bi se dakle daljim istraživanjima ovaj popis znano nadopunio.

Ključne riječi

poliporoidne gljive; Slavonija; Schulzer

Hrčak ID:

158445

URI

https://hrcak.srce.hr/158445

Datum izdavanja:

31.12.1981.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 972 *