Izvorni znanstveni članak
Čekanje i nada: život mladih u Bihaću nekad i danas
Vanja Čelebičić
; Odjel za geografiju Sveučilišta u Durhamu, Durham, Velika Britanija
Sažetak
Svakodnevnice građana/ki Bosne i Hercegovine, kao i svakodnevne izjave o trenutnim političkim, društvenim i ekonomskim aferama u njihovoj zemlji ukazuju na to da čekanje - kao stanje i praksa- uobličava svakim danom iskustva ljudi koji žive u BiH. Ovaj članak etnografski istražuje i analizira kako je čekanje postalo središnji element u iskustvima mladih ljudi koji žive u Bihaću, gradu u BiH što je u blizini granice s Hrvatskom. To čekanje, koje je na ovaj ili onaj način vezano za osobni (npr. upis na sveučilište) i/ili kolektivni (npr. ulazak u Europsku uniju) »napredak«, određeno je i oblikovano postupcima drugih. Tvrdim da je jedan proizvod čekanje osjećaj da svaka osobna aktivnost ili aktivnost za dobrobit kolektiva u međuvremenu može biti odgođena, i to na legitiman način. Nastajući kao reakcija na sveobuhvatan osjećaj prema kojem čekanje konzumira svakodnevni život mladih ljudi, u ovom se članku istovremeno pokušava osvrnuti, izazvati i problematizirati ideju prema kojoj su mladi u BiH apatični i ravnodušni prema onome što se dešava oko njih. Iako je prvenstvena ideja članka da se ispita i prikaže iskustva mladih osoba koje su živjele u Bihaću tijekom 2009.-2010. godine, članak se također odnosi na iskustva čekanja ljudi koji su bili tinejdžeri nakon Drugog svjetskog rata. Konstrukcija »razgovora« između starijih i mlađih Bišćana i Bišćanki istovremeno je proizvod etnografskog istraživanja kao i pokazatelj da su čekanje i nada u određenom vremenu direktno povezani s užim lokalnim i širim globalnim kontekstom. U tekstu tvrdim da je u suvremenoj BiH iskustvo čekanja kod mladih prvenstveno formirano utiskom da je kolektivna, a često i osobna, nada trenutačno - geografski i vremenski - van njihovog dosega. Velikim je dijelom taj utisak kreiran osjećajem da su svakodnevnice BiH građana/ki u skoroj i/ili daljoj budućnosti nepredvidljive. Nepredvidljivost je stvorila utisak među mnogim mladim ljudima da je njihov »djelatni kapacitet« (Greenberg, 2011) ograničen i da su zapravo »zaglavljeni« (Hage, 2009). Osjećaj »zaglavljenosti« istovremeno je vezan za kolektivnu političku, društvenu i ekonomsku situaciju u BiH, kao i za razne neizvjesnosti koje su se ticale svakodnevnih i često osobnih zadatka ili težnji. U međuvremenu, osjećaj zaglavljenosti je dao utisak da jedino što mogu učiniti jeste upravo da čekaju.
Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; čekanje; djelatni kapacitet; Europska unija; nada; omladinske radne akcije; mladi; zaglavljenost
Hrčak ID:
160924
URI
Datum izdavanja:
29.6.2016.
Posjeta: 1.329 *