Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31299/hrri.52.1.6

Relacije kulturnog identiteta i nekih demografskih obilježja gluhih i nagluhih osoba

Renata Möhr Nemčić orcid id orcid.org/0000-0002-7116-5713 ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Svučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sandra Bradarić-Jončić ; Edukcijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 271 Kb

str. 63-77

preuzimanja: 607

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost pojedine vrste identiteta te povezanost vrste identiteta s varijablama slušnog, obrazovnog i bračnog statusa gluhih i nagluhih osoba. U istraživanju su sudjelovala 443 sudionika kronološke dobi od 18-87 godina oba spola iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj. Za prikupljanje demografskih podataka o sudionicima konstruiran je poseban upitnik, a kulturni identitet ispitan je skalom DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011). Iako je 58% sudionika pohađalo posebne oralne i redovne škole, te samo 12% njih ima gluhe roditelje, ipak ih je 80% formiralo ili gluhi (48%), ili dvokulturni (32%) identitet. Čujući identitet imalo je 12% sudionika, a marginalni 8% njih, što se pretežno podudara s rezultatima drugih istraživanja. S kulturnim identitetom značajno je povezan stupanj oštećenja sluha (nagluhe osobe češće od gluhih imaju čujući, dvokulturni ili marginalni identitet); vrijeme nastanka oštećenja sluha (osobe s prelingvalnim oštećenjem sluha tendiraju formiranju gluhog, dvokulturnog ili marginalnog identiteta, a osobe s postlingvalnim oštećenjem tendiraju čujućem identitetu); dob u kojoj je započelo učenje znakovnoga jezika (osobe s čujućim identitetom počele su ga učiti u dobi od 24 godine, ostali u dobi od 8-13 godina); obrazovni status (najvišu razinu obrazovanja postižu osobe s čujućim i dvokulturnim identitetom); vrsta osnovne škole (sudionici iz posebnih škola tendiraju gluhom ili dvokulturnom identitetu; u odnosu na njih sudionici iz redovnih škola značajno češće formiraju čujući identitet; sudionici iz posebne škole s oralnim pristupom gotovo dvostruko češće imaju marginalni identitet); vrsta srednje škole (polaznici redovnih škola češće od onih iz posebne škole formiraju čujući identitet, a oni iz posebne škole češće gluhi identitet), bračni status (najviše je osoba bez partnera među osobama s čujućim i marginalnim identitetom) te slušni status partnera (osobe s gluhim identitetom preferiraju gluhe, a one s čujućim identitetom čujuće partnere). Slušni status roditelja nije se pokazao povezanim s vrstom kulturnog identiteta sudionika. Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata.

Ključne riječi

gluhoća, nagluhost, kulturni identitet, kultura Gluhih

Hrčak ID:

161501

URI

https://hrcak.srce.hr/161501

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.428 *