Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24141/1/2/1/1

Utjecaj socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha

Vanja Lovretić ; Psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”, Jankomir 11, Zagreb, Hrvatska
Ksenija Pongrac ; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Gorka Vuletić ; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Tomislav Benjak ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 1.159 Kb

str. 5-14

preuzimanja: 792

citiraj


Sažetak

Uvod: Pogoršanje oštećenja sluha reducira kvalitetu života. Postoje dokazi koji potvrđuju postojanje pozitivnog odnosa između socijalne podrške i subjektivne kvalitete života.

Cilj: Ispitati subjektivnu kvalitetu života osoba s teškim oštećenjem sluha u odnosu na korištenje slušnim pomagalima i percipiranu socijalnu podršku.

Metode: Studija je uključivala 155 članova Saveza gluhih i nagluhih osoba iz Osijeka i Zagreba. Podaci su prikupljeni tijekom listopada i studenoga 2011. Primijenjen je multidimenzionalni pristup kako bi se izmjerila kvaliteta života putem sljedećih instrumenata: Indeksa osobne dobrobiti za odrasle (Personal Wellbeing Index – Adult (PWI)), Skale percipirane socijalne podrške (Scales of Perceived Social Support (SPSS)) i Sociodemografskoga zdravstvenog upitnika (Socio-Demographic Health Questionnaire).

Rezultati: Prosječni rezultat na Skali percipirane socijalne podrške (SPSS) bio je 200,06 (SD = 39,01). Većina socijalne podrške primljena je od članova obitelji (M = 101,74; SD = 24,73). Deskriptivna analiza domena Indeksa osobne dobrobiti i kvalitete života pokazala je nizak rezultat za Indeks osobne dobrobiti (M = 56,64; SD = 18,78), najveća razina zadovoljstva bila je s bliskim (intimnim) odnosima (M = 6,64; SD = 2,44), a najniža za osjećaj sigurnosti u budućnosti (M = 4,85; SD = 2,53). Najveća korelacija dobivena je između bliskih odnosa i ukupne socijalne podrške (r = 0,626; p < 0,01), a najniža između materijalnog blagostanja i socijalne podrš- ke obitelji (r = 0,282; p < 0,01). socijalna podrška bila je najjači signifikantni prediktor ukupne kvalitete života (objašnjavajući 22 % varijance kvalitete života). Osobe koje su se koristile slušnim pomagalima imale su statistički značajno više rezultate ukupne kvalitete života, kao i na domenama zdravlja, bliskih odnosa i sigurnosti te socijalne podrške.

Zaključak: Ova studija pokazuje da korištenje slušnim pomagalima rezultira većom percepcijom socijalne podrške, koja je najjači prediktor ukupne kvalitete života.

Ključne riječi

oštećenje sluha, kvaliteta života, socijalna podrška, slušna pomagala

Hrčak ID:

162918

URI

https://hrcak.srce.hr/162918

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.796 *