Filologija, No. 40, 2003.
Izvorni znanstveni članak
RIJEČ "VINOGRADAR" KAO PRIMJER ZA PROUČAVANJE ODNOSA IZMEĐU JUŽNIH I ISTOČNOSLAVENSKIH JEZIKA
Volker Bockholt
; Seminar für slavische Philologie, Göttingen
Sažetak
U srednjovjekovnim jezičnim kontaktima južni su Slaveni davatelji, a istočni su Slaveni prirnatelji. Neki posebni primjeri (osobito Marijinsko evanđelje) vrijedni su daljnjih istraživanja. U novije doba utjecaji su obratni. Tradicija riječi 'vinogradar' pokazuje da treba imati na umu unutrašnji razvitak istočnoslavenskih jezika, u okviru kojeg moskovski ruski jezik posuđuje riječi iz ukrajinskog jezika (takozvani treći južnoslavenski utjecaj na velikoruski jezik). Obrađuje se proces posuđivanja riječi iz istočnoslavenskih jezika u hrvatski prema kriteriju kulturnopolitičkih veza, koje se razlikuju od onih u Srbiji. Za riječ 'vinogradar' pokazuje se da je razvitak u Srbiji isprekidan i da se riječ preuzima iz Rusije. Za katoličku sredinu 'vinogradar' pokazuje da mogu postojati razvojne tradicije bez utjecaja iz pravoslavne sredine do kraja 18. stoljeća. Mogući izvori za riječi u Hrvatskoj jesu, osim Slovenije, Crna Gora sa svojim kontaktima s Dubrovnikom i ukrajinizirani liturgijski tekstovi glagoljaša. To znači da mogu postojati isprekidane strukture u tradiciji riječi i u povijesti hrvatskoga jezika. Identičan rezultat razvitka u Hrvatskoj i u Srbiji nije obavezno posljedica direktnoga posuđivanja. Riječ 'vinogradar' dospjela je u slovenski i hrvatskokajkavski jezik putern slovensko-germanskih kontakata, pa je odande proslijeđena dalje u Bugarsku i Srbiju kroz crkvenoslavenske rukopise. Iz Bugarske i Srbije mogla je vrlo rano biti preuzeta u istočnoslavenski jezični prostor.
Ključne riječi
povijest riječi vinogradar; povijest redakcija crkvenoslavenskoga jezika; povijest hrvatskoga jezika; povijest srpskoga jezika; utjecaj ruskoga jezika na hrvatski; utjecaj ruskoga jezika na srpski
Hrčak ID:
165427
URI
Datum izdavanja:
23.6.2003.
Posjeta: 954 *