Izvorni znanstveni članak
Problematika stečajnih postupaka nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru
Ante Vuković
orcid.org/0000-0002-0984-1100
; Split, Hrvatska
Sažetak
Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka
nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici
Hrvatskoj. Stečajni zakon kao lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom riječju
se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje
da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru
rješavali na različite načine. U svim promatranim slučajevima stečaj se odvijao
u skladu s vrlo strogim pravilima stečajne procedure, a razlike su se uočavale u ponašanju
vjerovnika u odnosu na dospjele obveze dužnika prema njima. U velikoj većini
slučajeva stečajni se dužnik nakon unovčenja njegove imovine likvidirao, dok se u
značajno manjem broju slučajeva radilo o reorganizaciji dužnika putem stečajnog
plana. Država kao vjerovnik u pravilu se ponašala jednako prema svim stečajnim
dužnicima, a samo u pojedinačnim slučajevima poduzimala je mjere koje bi se mogle
nazvati i državni intervencionizam. Takve mjere tada se nisu smatrale mjerama
državnih potpora.
Pored toga, naš je zakonodavac velike probleme trgovačkih društava koja obavljaju
djelatnost na pomorskom dobru rješavao selektivno putem posebnih propisa izvan
i prije stečaja. Na primjer, nagomilane probleme društava čija je osnovna djelatnost
brodogradnja u brodogradilišnim lukama, a kod kojih su postojali evidentni stečajni
razlozi (insolventnost i prezaduženost), pokušao je riješiti kroz Zakon o uređenju
prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja iz 2011. godine.
U radu se također analiziraju neke odluke hrvatskih sudova u kojima je jedna od
strana u postupku bio stečajni dužnik koji polaže određena prava na pomorskom
dobru. Naši sudovi zauzimaju strogo stajalište da je pomorsko dobro opće dobro i
da se na njemu ne mogu stjecati stvarna prava. No, tada se otvara pitanje stečenih
prava koja nisu na odgovarajući način riješena ni u pravnoj regulativi, a niti kroz
sudsku praksu. U konačnici, takva pravna nesigurnost proizvodi samo negativne
učinke na sam tijek stečajnog postupka: 1.) povrat uloženog kapitala vjerovnika u
dužnika je manji, 2.) stečaj traje dulje te 3.) troškovi stečajnog postupka rastu.
Ključne riječi
stečajni postupak; koncesija; stečena prava na pomorskom dobru; sanacijski plan; privatizacija brodogradilišta
Hrčak ID:
166988
URI
Datum izdavanja:
27.7.2016.
Posjeta: 1.538 *