Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UČINAK UZDRŽNE SELEKCIJE NA UROD ODABRANIH KULTIVARA PŠENICE

Darja Kocjan-Ačko ; Biotehniška fakulteta, Ljubljana, R. Slovenija
Anton Tajnšek


Puni tekst: hrvatski pdf 620 Kb

str. 113-121

preuzimanja: 129

citiraj


Sažetak

S ciljem proučavanja doprinosa uzdržne selekcije i sjemenarstva povećanju uroda ozime pšenice u razdoblju je 1986. - 1987. i 1988. - 1991. u Ljubljani bio postavljen poljski pokus s cv. Loja, Nizija i Jugoslavija i to s varijantom „aprobirano sjeme I. Reprodukcije“ i sa kontrolnom varijantom „neaprobirano vlastito sjeme“. Obje varijante sjemena su bile tretirane sa istim zaštitnim sredstvom i posijane s po 600 klijavih zrna/m². U agrotehniku je bilo uključeno tretiranje sa herbicidima i 2 prihranjivanja s dušikom, dok je tretiranje protiv bolesti i štetnika bilo izostavljeno. Rezultati su pokazali, da je u prosjeku za 3 kultivara doprinos uzdržne selekcije i sjemenarstva povećanju uroda, koje je iznosilo 8,85%, bio statistički značajan (P < 0,05). Sa stanovišta svakog kultivara posebno, taj doprinos je bio statistički značajan samo kod cv. Lonja, kod kojeg je učinak uzdržne selekcije i sjemenarstva imosio 16,7% odnosno 940 kg/ha. Kultivari Nizija i Jugoslavija su imali u varijanti s aprobiranim sjemenom samo za 4,8% odnosno 4,6% veći urod od varijante s neaprobiranim sjemenom, što financijski ne opravdava upotrebu aprobiranog sjemena. Aprobirano sjeme je u četverogodišnjem prosjeku dalo značajno najveći urod (6.570 kg/ha).

Ključne riječi

ozima pšenica; kultivar; uzdržna selekcija, aprobirano sjeme; neaprobirano sjeme, urod

Hrčak ID:

167778

URI

https://hrcak.srce.hr/167778

Datum izdavanja:

29.4.1995.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 572 *