Sjemenarstvo, Vol. 16 No. 5, 1999.
Izvorni znanstveni članak
PRIMADUR I BODUR- PRVE HRVATSKE SORTE TVRDE PŠENICE (Triticum durum Desf.) KREACIJE BC INSTITUTA-ZAGREB
Slobodan Tomasović
; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Zavod za strne žitarice i krmno bilje-Botinec, Zagreb, Hrvatska
Petar Javor
; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Zavod za strne žitarice i krmno bilje-Botinec, Zagreb, Hrvatska
Branko Sesar
; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Zavod za strne žitarice i krmno bilje-Botinec, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Sorte PRIMADUR (Bc TD 3201/92) i BODUR (Bc TD 3200/92) su prve hrvatske sorte ozime pšenice (Triticum durum Desf.), namijenjene proizvodnji tjestenine. Priznate su 1997. i 1998. godine na osnovu trogodišnjih ispitivanja (1994.-1996., odnosno 1995.-1997.) u pokusima Komisije za priznavanje, odobravanje i zaštitu sorti poljoprivrednog bilja Republike Hrvatske. Obje sorte posjeduju visok proizvodni kapacitet rodnosti, koji se kreće iznad 6000 kg/ha, a što je dosta visoko za durum sorte u odnosu na aestivum pšenice. Prosječni urod zrna sorte Primadur u trogodišnjim ispitivanjima Komisije (1994.-1996.) iznosio je 5006 kg/ha (Sana 6708 kg/ha, Žitarka 6158 kg/ha, Demetra 6025 kg/ha), što iznosi 74,62% u odnosu na Sanu, 81,29 % na Žitarku i 83,08 % na Demetru. Kod sorte Bodur prosječni urod zrna za trogodišnje razdoblje ispitivanja (1995.-1997.) iznosi 5006 kg/ha (Sana 6756 kg/ha, Žitarka 6310 kg/ha, Demetra 6282 kg/ha, Divana 6043 kg/ha), što iznosi 74,09 % u odnosu na Sanu , 79,33% na Žitarku, 79,68% na Demetru, te 82,83% na Divanu. Dobre su otpornosti na niske temperature. Po duljini vegetacije spadaju u grupu srednje ranih do srednje kasnih, ovisno o godini i uvjetima proizvodnje. Prosječna visina stabljike sorte Primadur u pokusima Komisije iznosila je 79,0 cm, a sorte Bodur 76,1 cm. Zbog visine biljke i čvrstoće stabljike imaju vrlo dobru otpornost na polijeganje. Pokazuju dosta visoku razinu otpornosti na glavne gljivične bolesti pšenice, što posebice vrijedi za bolesti klasa (fuzarioze i septorioze), na koje su inače durum pšenice znatno osjetljivije u usporedbi s aestivum pšenicama. Sorta Primadur roda pšenice 1996. godine je ostvarila vrlo dobre rezultate u masi suhe tvari 1000 zrna i obujmu mase. Dobre rezultate ostvarila je također i u sadržaju proteina, izbrašnjavanju, a posebice u upijanju vode. Sorta Bodur roda pšenice 1997. godine ostvarila je dobre rezultate u masi suhe tuari 1000 zrna, upijanju vode, masenom udjelu pepela i sadržaju vlažnog ljepka. Optimalni rok sjetve je od 10.-30. listopada. Norma sjetve je 500, do maksimalno 550 klijavih zrna/m².
Ključne riječi
tvrda ozima pšenica (Triticum durum Desf.); kakvoća; tjestenina; proteini, potencijal rodnosti; gljivične bolesti pšenice
Hrčak ID:
168111
URI
Datum izdavanja:
30.6.1999.
Posjeta: 1.073 *