Sjemenarstvo, Vol. 16 No. 3-4, 1999.
Izvorni znanstveni članak
GOSPODARSKA VRIJEDNOST SORATA PŠENICE U RAZLIČITIM ROKOVIMA SJETVE
Juraj Orenda
; Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
lstraživanja su provedena kroz poljske pokuse 1993/94. i 1994/95. godine postavljene na polju pokusnog dobra Oborovo, tlo lokaliteta je hidromeliorirani vertični amfiglej prema Vidaček i sur., (1993). lstraživana su svojstva pet sorata pšenice; Superzlatna, Adriana, Sana, Marija i Olga požetih u četiri roka žetve; - kad je sadržaj vode u zrnu dosegao 23-25%, 18-20%, oko 15% i sedam dana nakon trećeg roka. Pokusi su bili dvofaktorijelni, postavljeni prema split blok metodi u pet ponavljanja. Najprinosnije sorte bile su Marija i Sana dok je najniži prinos ostvarila sorta Supezlatna u obje godine. Kašnjenjem žetve od nekoliko dana nije došlo do značajnog gubitka prinosa zrna, međutim kašnjenjem žetve za 15 dana od prvog do četvrtog roka 1994., prinosi su pali za 7%, odnosno za 11 dana od drugog do četvrtog roka 1995. za 9,3%. U drugoj godini istraživanja i u prvom roku žetve prinosi zrna pšenice umanjeni su u odnosu na drugi rok žetve za 7,3% zbog nepovoljnih uvjeta za rad kombajna. Najveće smanjenje prinosa zrna od prvog do četvrtog roka žetve imala je sorta Olga 13,5% 1994. i 10,6% od drugog do četvrtog roka žetve 1995. godine. Ova sorta imala je velike klasove i najveću produkciju po klasu ali najmanji broj klasova po m². Najmanje smanjenje prinosa u istim rokovima imala je sorta Adriana 5,3% 1994., a smanjenje prinosa 1995. nije bilo statistički opravdano. Adriana je imala najmanju produkciju po klasu ali najveći broj klasova po m² i pokazala je najveću stabilnost u prinosu zrna obzirom na kasnije rokove žetve. Utvrđeno je da je gubitak prinosa zrna uzrokovan opravdanim smanjenjem mase 1000 zrna u 1994. i opravdanim smanjenjem hektolitarske mase u 1994. i 1995. godini.
Ključne riječi
pšenica; rok žetve; sorta; prinos
Hrčak ID:
168125
URI
Datum izdavanja:
29.5.1999.
Posjeta: 601 *