Sjemenarstvo, Vol. 15 No. 6, 1998.
Izvorni znanstveni članak
UTJECAJ VREMENA SJETVE I MASE 1000 SJEMENKI ZRNA NA NEKA SVOJSTVA HIBRIDA KUKURUZA 492
Mirko Gagro
; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Republika Hrvatska
Marcela Andreata-Koren
; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Republika Hrvatska
Zvjezdana Augustinović
; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Republika Hrvatska
Sažetak
U četverogodišnjim istraživanjima ispitivan je utjecaj vremena sjetve u četiri roka (prvi rok 20.-25. travnja, drugi rok 01.-05. svibnja, treći rok 10.-15. svibnja i četvrti rok 20.-25. svibnja) i masa tisuću sjemenki u tri varijante (do 300 grama, 300-400 grama i preko 400 grama). U prvom roku sjetve bilo je potrebno najviše dana od sjetve do nicanja, a najmanje u zadnjem roku sjetve, pa je razlika 2,00 dana. Postotak niknulih biljaka i broj biljaka u berbi bio je najniži u prvom roku sjetve, a najveći u zadnjem roku sjetve, pa je razlika iznosila 2,58%, odnosno 3327 biljaka po hektaru. Najveći prirod zrna je dobiven u prvom roku sjetve i iznosio je 8724 kg/ha, u kasnijim rokovima je bio sve manji, a najmanji u zadnjem roku sjetve i iznosio je 8344 kg/ha, pa je razlika iznosila 380 kg/ha. Kod mase sjemena do 300 grama bilo je potrebno najviše dana od sjetve do nicanja, a najmanje kod mase preko 400 grama, pa je razlika iznosila 1,56 dana. Postotak niknulih biljaka i broj biljaka u berbi bio je najmanji kod najmanje mase sjemena do 300 grama, a najveći kod najveće mase sjemena preko 400 grama, pa je razlika iznosila 3,06%, odnosno 3406 biljaka po hektaru. Najveći prirod zrna dobiven je s najvećom masom sjemena od preko 400 grama, a iznosio je 8674 kg/ha, dok je najmanji prinos zrna dobiven kod najmanje mase sjemena do 300 grama i iznosio je 8391 kg/ha, pa je dobivena razlika od 283 kg/ha.
Ključne riječi
hibrid kukuruza; rok sjetve; masa 1000 sjemenki; nicanje; broj biljaka u berbi; prirod zrna
Hrčak ID:
168215
URI
Datum izdavanja:
24.7.1998.
Posjeta: 1.068 *