Izvorni znanstveni članak

VOKALIZAM GOVORA ZAGLAVA NA DUGOM OTOKU

Robert Špralja orcid.org/0000-0001-6354-6543 ; Sali, Dugi Otok

Sažetak

U radu je na temelju desetogodišnjih terenskih istraživanja izvršen opis vokalnih značajki mjesnog govora Zaglava na Dugom otoku koji pripada srednjočakavskom dijalektu. Na to su nas dodatno motivirali propusti prethodnih istraživača, kao i munjevite promjene kojima smo svjedoci u govoru mlađih naraštaja. Zatečeno je stanje uspoređivano s ostalim dugootočkim čakavskim govorima. Prikaz je načelno sinkronijski, a prema potrebi se daju dijakronijska tumačenja.
Utvrđeno je da se govor konzervativnih govornika odlikuje čuvanjem čakavskih elemenata, dok u nekonzervativnih ima dosta inovacija. Primjerice, kod potonjih je posvjedočena neznatna ili slaba zatvorenost vokala i slaba potvrđenost sekundarnog r. Konzervativni govornici otvoreniji izgovor dugih vokala koriste samo u stilski obilježenom govoru. Izvorne prijedložno-zamjeničke veze kao npr. nậ v(i), pọ̑ t(i), uzậ k(i) u nekonzervativnih glase na (o)vậj, po tậj, uz kȋ. Ovjereno je neznatno manje ekavizama nego u govorima od Savra do Veloga Rata, a poprilično više nego u saljskom, suprotno Finkinoj procjeni. Većina primjera jake vokalnosti, a kao refleksa prednjeg nazala te znatan broj ekavizama u mlađih se naraštaja gubi.
Na temelju nadmoćnih tendencija u govoru mlađih naraštaja nameće se pitanje opstojnosti proučavanog idioma (kao i većine ostalih na zadarskom otočju) u budućnosti te potreba poduzimanja određenih mjera kako bi se jezične promjene barem pokušale usporiti.

Ključne riječi

čakavština; srednjočakavski dijalekt; vokalizam; arhaizmi; inovacije; Zaglav

Hrčak ID:

168967

URI

https://hrcak.srce.hr/168967

Datum izdavanja:

11.11.2016.

Podaci na drugim jezicima: talijanski engleski

Posjeta: 2.563 *