Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

KATEDRALA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U SENJU I SENJSKI BISKUPI DO POČETKA XVII. STOLJEĆA

JURAJ LOKMER


Puni tekst: hrvatski pdf 808 Kb

str. 235-325

preuzimanja: 2.156

citiraj


Sažetak

Senj je biskupsko sjedište još iz vremena kasne antike, kada se početkom V. st. spominje prvi senjski biskup Laurencije. Prvi sigurni pisani izvor o senjskoj biskupiji je iz 1169. godine koji spominje senjskoga biskupa Mireja. Od tada pa sve do 1969. godine Senj je sjedište biskupa senjske, odnosno od sredine XVII. st. Senjske i Modruške biskupije. Današnja katedrala je obnovljeno zdanje nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, a neki njezini dijelovi datiraju u srednji vijek (XIII. st.). Katedrala je proživljavala sudbinu grada. Njezina povijest je i povijest senjskih i kasnije senjskih i modruških iliti krbavskih biskupa. Tijekom XII. i XIII. st. Senjom upravljaju vitezovi – templari. Nakon što je grad 1239. godine grad uništen u velikome požaru i nakon odlaska templara iz Senja na mjestu stare katedrale sv. Marije i možda templarske crkve sv. Jurja nastalih na antičkome sloju antičkih hramova (Magna Mater i drugi) i ranokršćanskoga oratorija, izgrađena je vjerojatno za biskupa Filipa jednobrodna romanička katedrala s profiliranim ciglenim pročeljem i uzdužnim brodom. To je biskup koji je 1248. godine dobio od pape povlasticu korištenja staroslavenskoga jezika i glagoljice u bogoslužju. Od 1271. godine Senjom upravljaju knezovi Krčki. Uz katedralu još od prije 1340. godine djeluje i Stolni kaptol koji od 1392. godine uz nastojanje biskupa Ivana i Leonarda de Cardinalibus carskom povlasticom postaje „locus credibilis.” U Senju toga vremena uz katedralu i u drugim samostanima djeluju iluminatorske i prepisivačke radionice. 1456. godine Tomas, arhiđakon senjski i kanonik stolne crkve ispisuju glagoljski misal (I. vrbinički), a 1494. godine senjski kanonik Blaž Baromić osniva tiskaru u kojoj senjski kanonici i nakon Blaževe smrti tiskaju knjige glagoljicom na crkvenoslavenskom i hrvatskome (čakavskome) jeziku za potrebe bogoslužja i dušobrižništva. Svih ovih stoljeća katedrala bitno ne mijenja svoj izgled. Kralj Matijaš Korvin 1469. godine oduzima Frankapanima Senj i osniva Senjsku kapetaniju, začetak vojne tvorevine na tkivu Hrvatske u kojoj će stoljećima vladati vojni zakoni. Pred senjske zidine uskoro dolaze i osmanlijski osvajači. U grad dolaze i brojni prognanici, prebjezi. Senj se pretvara u veliki vojni logor, gdje vladaju vojni zakoni. Senjski biskupi XVI. st. (Jožefić, Živković) odlučno brane ne samo pravice Crkve i kaptola što ih ugrožava vojna uprava, već i svoj grad od Turaka koji su često pod njegovim zidinama. Štoviše, senjski kanonici i uskoci, koji su nakon pada Klisa našli zaklon u Senju, predvođeni senjskim biskupom Antunom de Dominis (1596. godine) pokušavaju osloboditi Klis i Dalmaciju od Turaka, žrtvujući za to i svoj život. Senjski biskup Marko Antun de Dominis, teolog, znanstvenik-fizičar, političar i kasnije za Crkvu heretik ne razumije probleme svoje biskupije i Senja, njegovih stanovnika - uskoka i u politici zastupa interese političkih centara moći: Beča i Venecije. Podaci o katedrali iz toga vremena su kontradiktorni i govore da katedrala nije bitno izmijenjena ni nakon Tridentskoga sabora, da je trošna i održavana shodno prilikama u kojima se i Grad i Biskupija nalaze. Posebno se naglašava loša duhovna i pastoralna situacija u cijeloj Senjskoj koju su kao i Modrušku biskupiji najvećim dijelom zauzeli Turci, jer je to trajno bojište s malo stanovništva u malobrojnim utvrđenim naseljima i gradovima. Od sredine XVI. st. senjski biskupi upravljaju i Modruškom biskupijom. Početkom XVII. st. nakon preseljenja uskoka iz Senja stvaraju se povoljniji uvjeti za crkveni život u Senju, ove dvije biskupije sada i pravno združene u osobi jednoga biskupa započinju novi život koji će dati nove plodove, posebno nakon oslobođenja Like od Turaka, a to će potrajati sve do pred kraj drugoga milenija.

Ključne riječi

Senjska katedrala; Senjska biskupija; senjski biskupi; Senj

Hrčak ID:

169239

URI

https://hrcak.srce.hr/169239

Datum izdavanja:

25.11.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.007 *