Izvorni znanstveni članak

OBNOVA KNEŽEVA DVORA U DUBROVNIKU NAKON POTRESA 1979. GODINE U SVJETLU NOVIH SPOZNAJA

Marin Ivanović ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Sažetak

Knežev dvor u Dubrovniku, najznačajniji kulturno-povijesni arhitektonski objekt urbane povijesne jezgre, teško je oštećen u potresu 1979. godine. Među više od tisuću građevina koje su stradale u tom razornom potresu čak tri četvrtine bili su spomenici kulture nulte kategorije. Obnova koja je nakon toga uslijedila pokazala se
velikim izazovom konzervatorskoj i restauratorskoj struci iziskujući
novčana sredstva, organizacijsku strategiju, zakonsku osnovu i društvenu participaciju kakva do tada nije bila viđena. Radi istraživanja i saniranja štete od potresa 1979. godine osnovan je
Zavod za obnovu Dubrovnika koji je rukovodio i obnovom Kneževa
dvora od 1982. do završetka radova 1984. godine. Osobita oštećenja pretrpjeli su konstruktivni dijelovi objekta, čime je ugrožena njegova stabilnost. Istražni radovi i sanacija obuhvatili su sva krila i etaže Dvora. Iako je obnovom ostvaren osnovni cilj – veća otpornost građevine na potrese, stav je stručnjaka da su istražni radovi bili nedostatni, a građevinski zahvati suviše invazivni.
U ovome se radu prvi put objašnjava važnost elaborata obnove koji je nastao prije potresa, donose se nove interpretacije konzervatorskih postupaka i analiziraju se posljedice koje prilagođavanje spomenika muzejskoj namjeni ima na integritet samog spomenika.

Ključne riječi

Knežev dvor; zaštita spomenika; seizmička sanacija; Zavod za obnovu Dubrovnika; UNESCO; muzealizacija; potres 1979. godine

Hrčak ID:

170897

URI

https://hrcak.srce.hr/170897

Datum izdavanja:

16.12.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.148 *