Izvorni znanstveni članak

NAGLASCI IZ SUPROSTAVLJENIH PRAVILA

Ivo Škarić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Prihvatljivost silaznih naglasaka na početnim slogovima u riječima, koje opće naglasno pravilo u standardnome hrvatskome ne dopušta, ispitao sam na gramatemskim naglasnim preoblikama. Na uzorku od osamdesetak studenata fonetike promatrao sam govornu produkciju i vrijednosne sudove o slušanim inačicama naglašavanja u četirima paradigmama gdje se temeljni dugouzlazni metatonira u silazni, i to u paradigmi infinitiv - prezent (npr. pisati - pišem (pišem)), nominativ jednine - genitiv množine (npr. kutak - kutaka (kutaka)), nominativ jednine - vokativ jednine (npr. stranac - stranče) i muški gram. parnjak - ženski gram. parnjak (stranac - stranka). Kad mjesto naglaska u osnovnome obliku riječi nije na prvome slogu, onda se metatonirani naglasak zatiče na nepočetnome slogu, gdje ga standardno pravilo ne dopušta (npr. ?sankcioniramo?, ? Amerikanaca?, ?Napolitanče?, ?poslodavka?). To mjesto tada pritišću dva suprostavljena pravila - 1. da se vjerno osh>ari dubinska jezična paradigma i 2. da se poštuje ritmičko sintagmatsko pravilo o nedopuštanju silaznih naglaska na tome mjestu. Pokus je pokazao da kvalificirani autohtoni govornici općega hr\>atskoga u aktivnome govoru i u ocjeni ponuđenih inačica na slušano uvelike daju prednost vjernome govornom ostvarenju dugosilaznoga naglaska na nepočetnom slogu, čime se opravdano ustvrdilo da su klasični i opći prihvaćeni dva različita hrvatska idioma.

Ključne riječi

silazni naglasci; naglasci; akcentuacija; hrvatski jezik; govorna produkcija; vrijednosni sudovi (fonetika)

Hrčak ID:

174110

URI

https://hrcak.srce.hr/174110

Datum izdavanja:

1.9.2002.

Posjeta: 1.228 *