Govor, Vol. 18 No. 2, 2001.
Izvorni znanstveni članak
NEUTRALIZACIJA KRATKOUZLAZNOGA I KRATKOSILAZNOGA NAGLASKA U SUVREMENOM HRVATSKOM PRIHVAĆENOM IZGOVORU
Gordana Varošanec-Škarić
; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Đurđa Škavić
; Akademija dramske umjetnosti, Zagreb Hrvatska
Sažetak
Neka novija istraživanja suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika pokazuju da postoji neutralizacija kratkosilaznoga i kratkouzlaznoga naglaska u prihvaćenom izgovoru (npr. Škarić, 2001 i Varošanec-Škarić, 2001). U radu sa studentima i govornim profesionalcima, spikerima, voditeljima, novinarima i glumcima redovito nailazimo na učestalu neutralizaciju kratkosilaznoga i kratkouzlaznoga na istom mjestu u korist kratkosilaznoga kod tih govornika. Izabrano je 70 riječi, od kojih su neke zabilježene s oba naglaska u Benešićevu Hrvatsko-poljskom rječniku, druge na temelju dosadašnjih prozodijskih istraživanja i na temelju toga što se stručnjaci nisu slagali čuju li kratkouzlazni, kratkosilazni ili tzv. "tromi" zagrebački naglasak. Na temelju prvoga izvora izabrani su npr. riječi bacati, ispit, nesloga, odlika, pokora, supruga, litica, mjenica, obnova, uvreda itd. Na temelju nekih novijih istraživanja poželjnosti naglasnih oblika izabrani su primjeri koji su kodificirani samo s kratkouzlaznim naglaskom poput jezik, danas, sestra, neki primjeri imenica na -izam, glagolski oblici u infinitivu i prezentu kao pomanjkati, računati, postaju te neki primjeri iz ispitivanja slušne procjene kvalitete naglaska kao što su funkcionira, živcira, zadržavaš, izazivaš, obnavljam itd. Primjere s oba naglasna oblika (N = 70 x 2, tj. 140) izgovorio je vrsni govornik - spiker. 43 studenta fonetike procjenjivali su u prvom slušanju stupanj poželjnosti naglasnog oblika u uvremenom hrvatskom standardnom jeziku u slučajnom redoslijedu, U drugome slušatljll određivali SU čuju li kratkouzlazni ili kratkosilazni naglasak. Rezultati pokazuju da su ispitanicima znatno i statistički značajno poželjniji oblici s kratko silaznim naglaskom kod riječi koje su dubletno kodificirane s oba naglaska na prvom slogu, npr. Tspit, mjenica, obnova, dvorište, potkova, pouka, prehlada, rodbina, vitica, uvreda, cjelov, odlika, djetelina itd. Imenice na -izam, pokazale su veće kolebanje, od statistički značajnih procjena u korist kratkosilaznoga do procjena bez značajne razlike. Nadalje se pokazalo da u više kategorija riječi nema statistički značajne razlike između poželjnosti kodificiranoga kratkouzlaznoga i "nepravilnoga" kratkosilaznoga na istome mjestu, primjerice kod nekih čestih riječi kao što su imenice ženskoga roda tipa prvakinja, junakinja i muškoga roda tipa eklektik, glagolskih oblika poput zadržavaš, ponavljam, obnavljam, predstavljam, postaju, računati itd. Utvrđeno je da postoji kolebanje u prepoznavanju kvalitete naglasaka; kratkouzlazni naglasak točno je prepoznat u 79 % slučajeva, a kratkosilazni u 66 % slučajeva (50 % pogađanja predstavlja potpuno neprepoznavanje). Ispitanici su imali zadatak i da izgovore te riječi. Utvrđeno je da većina veći broj riječi izgovara s kratko silaznim naglaskom
Ključne riječi
naglasak; prozodija riječi; hrvatski jezik
Hrčak ID:
174154
URI
Datum izdavanja:
1.9.2001.
Posjeta: 920 *