Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.17113/ftb.55.01.17.4894

Polifenoli iz vinskog taloga kao nove funkcionalne bioaktivne tvari za prevenciju oksidacijskog stresa i hiperlipidemije

Irena Landeka Jurčević ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Mirna Dora ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Iva Guberović ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Marija Petras ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Suzana Rimac Brnčić ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Domagoj Đikić ; Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 510 Kb

str. 109-116

preuzimanja: 345

citiraj


Sažetak

U radu je istražena moguća uporaba vinskog taloga, polifenolima bogatog otpadnog proizvoda u industriji vina, u prehrani i ispitan je njegov fiziološki učinak na smanjenje oksidacijskog stresa uzrokovanog konzumacijom hrane bogate kolesterolom na modelu in vivo. Kemijskom je analizom utvrđeno da je udjel čvrste tvari u vinskom talogu bio 94,2 %; ukupnih fenola 2316,6±37,9; neflavonoida 1332,5±51,1 i flavonoida 984,1±28,2 mg u 100 g suhe tvari, izražen kao ekvivalent galne kiseline. Udjel ukupnih antocijana bio je 383,11±21,6 mg u 100 g suhe tvari, izražen kao ekvivalent cijanidin-3-glukozida. Ukupni antioksidacijski potencijal određen pomoću metode DPPH bio je (259,8±1,8) mM Trolox ekvivalenta u 100 g suhe tvari, a pomoću metode FRAP (45,7±1,05) mM u 100 g suhe tvari. Kvalitativni udjel polifenola određen je HPLC-om. Miševi C57/Bl6 hranjeni su tijekom 60 dana jednim od tipova prehrane: (i) normalnom hranom (kontrolna skupina), (ii) hranom s dodatkom ekstrakta vinskog taloga (1 g suhe tvari po kg po danu), (iii) hranom s velikim udjelom kolesterola (2 % kolesterola u 2
mL ulja po životinji po danu), i (iv) hranom bogatom kolesterolom (kao skupina 3) s dodatkom ekstrakta vinskog taloga (kao skupina 2). Kolesterolom bogata ishrana povećala je (p<0,05) razinu ukupnog kolesterola u serumu za 2,3; triacilglicerida za 1,5; LDL kolesterola za 3,5 puta, zatim je povećala razinu malondialdehida u jetri (p<0,05) i reducirala aktivnost superoksid dismutaze za 50 %, katalaze za 30 % i glutationa za 17,5 % u odnosu na kontrolni uzorak. Ishrana bogata kolesterolom s dodatkom ekstrakta vinskog taloga smanjila je (p<0,05) razinu ukupnog i LDL kolesterola za 1,4 puta u odnosu na skupinu hranjenu hranom bogatom kolesterolom, uz smanjenje (p<0,05) razine lipidne peroksidacije (malondialdehida) i aktiviranje superoksid dismutaze i katalaze u jetri, s vrijednostima sličnim onima u kontrolnoj skupini. Vrijednosti HDL kolesterola nisu se mijenjale. Serumska aktivnost transaminaza nije pokazala hepatotoksičnost izolata vinskog taloga. U predloženom je eksperimentalnom modelu utvrđeno da je vinski talog bogat izvor polifenola, te da se može upotrijebiti za proizvodnju funkcionalne hrane bez alkohola.

Ključne riječi

vinski talog; lipoproteini; hiperlipidemija; lipidna peroksidacija; antioksidansi

Hrčak ID:

178277

URI

https://hrcak.srce.hr/178277

Datum izdavanja:

23.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.240 *