Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.31141/zrpfs.2017.54.124.437

Neka pitanja u svezi sa stečajem nogometnih klubova u Republici Hrvatskoj

Ratko Brnabić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 367 Kb

str. 437-456

preuzimanja: 944

citiraj


Sažetak

Stečaj nogometnih klubova, kao i ostalih sportskih klubova u Republici Hrvatskoj, postao je goruća tema zbog velikog broja slučajeva kada su klubovi, djelujući u pravnom obliku udruge ili kao sportska dionička društva, postali prezaduženi ili nesposobni za plaćanje. Ta tema posebno pobuđuje interes jer, iako je riječ o prepoznatljivim pravnim oblicima uređenima odgovarajućim zakonima, ipak ih u određenoj mjeri valja posebno izdvojiti s obzirom na to da se na njih u prvom redu primjenjuje Zakon o sportu, a tek podredno propisi koji inače uređuju materiju stečaja te propisi koji uređuju takva društva. U toj problematici važnu ulogu imaju i autonomna pravila, međunarodna i domaća, koja na više mjesta uređuju pitanje pravnog položaja kluba koji je u krizi. Njihov donositelj kod nas je Hrvatski nogometni savez, ekskluzivni, jedini nacionalni sportski savez koji potiče, promiče i skrbi o hrvatskom nogometnom sportu te ga predstavlja u međunarodnim odnosima. U tom smislu, uz statut HNS-a, važnu ulogu imaju HNS-ov pravilnik o licenciranju klubova, pravilnik o nogometnim natjecanjima, pravilnik o statusu igrača i registracijama, disciplinski pravilnik HNS-a te brojni drugi akti. Na međunarodnoj razini tvorac autonomnih pravila jest Međunarodni nogometni savez (FIFA) odnosno Europska nogometna unija (UEFA). S obzirom na to, treba ispitati što se događa s nogometnim klubovima kada postanu nesposobni za plaćanje ili prezaduženi. Nema dvojbe o tome da se većina odgovora nalazi u odredbama našeg Stečajnog zakona, ali potrebno je istražiti kakav je „suživot“ državnog i autonomnog prava po ovom pitanju. Pitanje stečaja nije ograničeno samo na sportske (nogometne) klubove već i na sportske saveze kao nositelje natjecanja a koji u pravilu imaju pravni status udruge te kao takvi također mogu postati subjekti stečaja. Ovo posljednje pitanje daleko je od bezazlenog jer na teritoriju jedne države može postojati samo jedna krovna sportska organizacija. Ako je nad tom tvorevinom otvoren stečaj, kako će se održavati sportska natjecanja? Spomenuta, ali i mnoga druga pitanja izazivaju dvojbe u praksi na koje nije uvijek moguće dati jednoznačan odgovor. U radu se prvenstveno provodi analiza autonomnih izvora prava, posebice onih odredaba koje predviđaju posebne, dodatne pravne učinke za slučaj kada se nad nogometnim klubom otvori stečajni postupak te se upućuje na pojedine odredbe HNS-ovog Pravilnika o licenciranju čija bi dosljedna primjena mogla imati ozbiljne posljedice za klubove u financijskoj krizi.

Ključne riječi

stečaj; udruga; sportsko dioničko društvo; licenciranje klubova; stečajni plan

Hrčak ID:

180661

URI

https://hrcak.srce.hr/180661

Datum izdavanja:

25.4.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.824 *