Pregledni rad
https://doi.org/10.20867/thm.1.2.10
"Povratak" čeških turista na hrvatski Jadran
Peter Jordan
; Austrian Institute of East and Southeast European Studies, Vienna, Austria
Sažetak
Turistički promet iz nekih regija prema određenim destinacijama pokazuje iznenađujuće veliku povijesnu postojanost usprkos dubokim promjenama u turizmu, turističkoj i prometnoj infrastrukturi i turističkim trendovima. To se može objasniti geografskom blizinom, komplementarnošću pogodnosti za odmor, sličnošću jezika, kulturnim afinitetom itd. Jedan od iznenađujućih primjera je "povratak" čeških turista na hrvatski Jadran. Posebnost u ovom slučaju je u tome da se tradicionalni dolazak regenerirao nakon četiri desetljeća gotovo potpunog prekida uzrokovanog sveopćom političkom situacijom "hladnog rata" i "željezne zavjese".
Česi, u prvom redu stanovnici Praga i drugih urbanih centara bili su u velikom broju česti gosti turističkih mjesta (toplica) na sjevernoj hrvatskoj obali prije Prvog svjetskog rata. Baška na Krku zapravo duguje razvoj u turističko mjesto češkom ulaganju i Emilu Gristlichu, publicisti iz Praga, koji je tu uspostavio prvu turističku inicijativu. Godine 1910. mjesto se zvanično nazivalo "Hrvatsko-češko kupalište i lječilišno mjesto", a tri od četiri gosta bila su iz čeških zemalja (Seršić, 1994:83). Ali, bilo je i drugih "čeških kupališta".
Između dva rata dolazak Čeha bio je znatno smanjen iako još uvijek značajan. Čak u Opatiji, iako u to vrijeme pod talijanskom administracijom, 1929., Češki su gosti bili drugi poslije njemačkih turista. Opatijski su hoteli ugostili više čeških turista nego turista iz Austrije ili čak iz Italije (Statistica delle stazioni di cura ... 1929.).
Za vrijeme komunističkog razdoblja promet turista iz Češke mijenjao se (padao i rastao) u skladu s oscilacijama političke liberalizacije i stege, između brojeva blizu nule u godina 1940-im, 1950-im i ranim 1960-im, i relativno visokih brojeva u kasnijim 1960-im (Praško proljeće) i sredinom 1980-ih.
Ali odmah nakon pada komunizma, 1989., promet čehoslovačkih (sada uglavnom Čeha) turista prema hrvatskoj obali značajno se povećao korištenjem prednosti (zbog rata u Sloveniji i Hrvatskoj), niskih cijena i vrlo pogodnih smještajnih usluga. Godine 1994. turisti iz Češke Republike bili su na najvišem mjestu stranih noćenja (Croatian Tourist Figures 1995:24). Već u 1992. godini češki su turisti ostvarili relativnu i apsolutnu većinu stranih turističkih noćenja u 14 mjesta koja su statistički obrađena (Promet turista u primorskim općinama, 1992, 1993). Među njima bili su: Baška, Krk, Njivice, Rabac, Rab, Kampor i Medveja.
Ključne riječi
turistički promet; češki turisti; hrvatska obala
Hrčak ID:
182626
URI
Datum izdavanja:
30.12.1995.
Posjeta: 937 *