Prethodno priopćenje
SENJSKI USKOCI I PLEMIĆI ČOLIĆI I NJIHOVI GRBOVI
ENVER LJUBOVIĆ
Sažetak
Autor u prilogu opisuje višestoljetnu povijest i donosi nekoliko grbova s opisom uskočko-plemićke obitelji Čolić, koja se u povijesnim dokumentima javlja u različitim oblicima prezimena: Chiolich, Csollich i Čolić.
Obitelj vodi podrijetlo iz Hercegovine, a nakon pada Hercegovine pod Osmanlije doselili su se u Dubrovnik tijekom 15. st. te su pripadali mletačkom plemstvu.
U 16. st. doselili su se u Senj, a već 1585. godine dobivaju senjsko plemstvo i postaju utjecajni građani Senja. U Senju su imali veliku obiteljsku kuću u kojoj je dugo godina bila slavna senjska gimnazija.
Kralj Josip I. u Beču 31. prosinca 1706. dodijeljuje ugarsko plemstvo i grb građaninu senjskom i gradskom sucu Andriji Čoliću. Godine 1721. Andrija je dobio i kranjsko plemstvo. U stalež ugarskog plemstva bio je 1753. primljen i senjski biskup Juraj Vuk Čolić s pridjevkom "de Lớwenberg", a iste godine je stekao i ugarski barunat, koji je potvrđen na Hrvatskom saboru.
Postoje dvije grane ove obitelji: senjska, koja je starija i slavonska koja je mlađa, a pretpostavlja se da se jedan ogranak ove obitelji odselio iz Senja u Slavoniju.
Iz senjske grane obitelji najpoznatiji su bili, senjsko-modruški biskup Juraj Vuk Čolić "de Löwenberg" (1699. – 1764.), Maksimilijan Čolić (1749. – 1818.), doktor teologije i filozofije i zastupnik grada Senja na saboru u Požunu (Bratislava) te senjski arhiđakon Ivan Franjo Čolić. Poznat je i časnik Karlo Nikola Čolić, vitez, časnik i vojni graditelj (rođen u Brinju 1784., a umro je u Senju 1850. godine).
Od slavonskih Čolića koji su se istaknuli kao časnici najpoznatiji je bio barun i feldmaršal austrijske vojske Marko Csollich (1766. – 1844.), sudionik mnogih bitaka na europskim bojištima te Pavao Csollich (1768. – 1838.), general, podmaršal i zapovjednik u Velikom Varadinu.
Ključne riječi
Plemićka obitelj Čolić; heraldika
Hrčak ID:
17728
URI
Datum izdavanja:
29.12.2006.
Posjeta: 8.070 *