Izvorni znanstveni članak
Hrvatski liberalni tisak o reformnom pokretu dijela katoličkog nižeg klera (1918.—1923.)
Daniel Patafta
; Zagreb
Sažetak
Kraj Prvog svjetskog rata značio je prekretnicu u hrvatskoj nacionalnoj povijesti. S druge strane Crkva u Hrvata suočila se s pokretom nižeg katoličkog klera koji je zahtijevao poboljšanje svoga materijalnog statusa. Ovaj pokret prerastao je s vremenom u reformni pokret ili tzv. "žuti pokret" koji je u svojim zahtjevima zalazio u crkvenu disciplinu tražeći velike reformske zahvate na tom području. Dok je službeni i poluslužbeni katolički tisak oštro nastupao prema reformnom pokretu liberalni tisak je s neskrivenim simpatijama gledao na sam pokret i otvoreno ga podržavao. Zahtjevi članova reformnog pokreta usko su se podudarali s liberalnim pogledom na Crkvu te su liberalne novine toga vremena veliki prostor davali reformaπima i njihovim zahtjevima. Ovo otvoreno podržavanje reformnog pokreta od strane hrvatskog liberalnog tiska bilo je neupitno sve do donošenja Vidovdanskog ustava u lipnju 1921. godine. Zbog potpore koju je pokret uživao od strane tiska bliskog Pribićevićevoj Samostalnoj demokratskoj stranci hrvatski liberalni tisak potpuno mijenja svoj odnos prema reformnom pokretu. Od otvorene podrške na njega se sada gleda kao produženu ruku beogradske vlade kojom se želi oslabiti hrvatski nacionalni korpus, u kojem katolicizam ima bitnu ulogu. Osnivanje Hrvatske starokatoličke crkve krajem 1923. godine liberalni tisak popratiti će poprilično nezainteresirano.
Ključne riječi
reformni pokret; crkvena disciplina; katolicizam; katolički tisak; liberalni tisak; liberalizam; Vidovdanski ustav; Samostalna demokratska stranka
Hrčak ID:
186673
URI
Datum izdavanja:
1.1.2017.
Posjeta: 1.460 *