Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

FUNKCIONALNI POREMEĆAJI ODNOSNO HISTERIJA Od nozologije do psihoterapije

Stanislav Matačić ; dr. med., psihijatar, psihoterapeut ,IPA-in psihoanalitičar i trening-analitičar, Privatna praksa, Dugi dol 5, 10000 Zagreb
Sanja Borovečki-Jakovljev ; mr. sc., dr., psihijatar, psihoterapeut, IPA-in psihoanalitičar i trening-analitičar, Privatna praksa, Stiplošekova 22, 10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 194 Kb

str. 20-40

preuzimanja: 3.668

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 194 Kb

str. 20-40

preuzimanja: 438

citiraj


Sažetak

Ključna riječ za razumijevanje takozvanih funkcionalnih, psihogenih odnosno neurotskih poremećaja jest histerija. Taj drevni medicinski pojam čiji se prvi tragovi pronalaze još u starom Egiptu, a koji kao dijagnoza postoji od 17. stoljeća u medicinskoj nozologiji, u modernoj je medicini preimenovan, počev od 1952. i DSM-1, a posebice revolucionarnog DSM-3 iz 1980., u mnoštvo naizgled nepovezanih
novih sindromskih dijagnoza raspoređenih u razne dijagnostičke kategorije što nazivamo „razbijanjem histerije“ kao okvira za razumijevanje neurotske patnje. Kao psihoanalitičari i psihijatri psihodinamičari držimo da je time nauštrb medicinskoj psihoterapiji otvoren put prema tvorbi beskrajnih bihevioralnih sindroma,
takozvanih poremećaja, bez psihogene etiologije. Psihoanaliza je i nastala kao psihoterapija histerije i razumjela ju je kao nitko dotad, a ni poslije. Daleko od toga da je psihoanaliza odgovorila na sva pitanja povezana sa zagonetkom imena „histerija“, a vjerujemo da će nam nove odgovore pružiti neuroznanost i neuropsihoanaliza.
Nadalje, držimo da je zadaća psihoanalitičara da održava histeriju „na
životu“ u medicinskim disciplinama koje su je se prelako odrekle i da trebamo biti u stalnom konstruktivnom dijalogu s njom, jer ona kao takozvana protejska bolest u svakom novom dobu mijenja kliničke slike, te da i dalje psihoterapijski liječimo histerike neovisno o dijagnozama i ideologijama pod kojima se skrivaju. Histerija nije, unatoč referenci na maternicu u nazivu, „ženska bolest“ nego je zastupljena u oba spola, a posebice i u pomodnim mnogobrojnim „rodovima“. U članku ćemo
raspravljati o povijesti te bolesti, njezinu mjestu u suvremenim psihijatrijskim klasifikacijama te o suvremenom psihoanalitičkom pogledu na nju.

Ključne riječi

histerija; funkcionalni poremećaji; psihoanaliza

Hrčak ID:

187080

URI

https://hrcak.srce.hr/187080

Datum izdavanja:

13.6.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.948 *