Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15378/1848-9540.2017.40.01

Antropologija kao nužno odučavanje. Primjeri iz kampova, sudnica, škola i poduzeća

Helena Tužinská orcid id orcid.org/0000-0003-1135-3007 ; Department of Ethnology and Museology, Faculty of Arts, Comenius University in Bratislava, Slovakia
Roberta D. Baer ; Department of Anthropology, College of Arts and Sciences, University of South Florida, Tampa, USA
Emily Holbrook ; Department of Anthropology, College of Arts and Sciences, University of South Florida, Tampa, USA
Marijana Hameršak orcid id orcid.org/0000-0002-8102-6784 ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Iva Pleše ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Dan Podjed ; Institute of Slovenian Ethnology, Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana, Slovenia
Aivita Putniņa ; Department of Anthropology, Faculty of Humanities, University of Latvia, Riga, Latvia
Kateřina Sidiropulu Janků orcid id orcid.org/0000-0003-3630-0825 ; Centre for the Cultural Sociology of Migration, Faculty of Social Studies, Masaryk University, Brno, Czech Republic


Puni tekst: hrvatski pdf 413 Kb

str. 43-85

preuzimanja: 427

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 413 Kb

str. 3-42

preuzimanja: 676

citiraj


Sažetak

U ovom radu istražujem poteškoće do kojih dolazi u pokušajima komunikacije preko kulturnih granica. Oslanjam se na svoj terenski rad u različitim sredinama u Istočnoj i Srednjoj Europi – u izbjegličkim kampovima, sudnicama, školama i poduzećima – u kojem sam zaključila da komunikacija najbolje funkcionira kada se uspostavi povjerenje, a korak koji je potreban da bi do toga došlo je na obje strane naučiti kako odučiti duboko ukorijenjene pretpostavke. Rad započinje raspravom o rasnim i etničkim stereotipima, u kojoj se oslanjam na niz uvida iz evolucijske psihologije i kognitivne znanosti. Zatim se okrećem mitovima o pamćenju te predlažem kako primijeniti najnovija otkrića specijaliziranih istraživanja pamćenja. U drugom dijelu rada problematiziram koncept "interkulturnosti", koji često legitimizira ideologiju "sukoba civilizacija". Predlažem da za uspostavu stvarne interkulturne komunikacije moramo napustiti modele doslovnog prevođenja i umjesto toga iskoristiti recentne antropološke uvide u načine funkcioniranja jezika, društvene konstrukcije značenja i postizanja zajedničkog razumijevanja. Pritom se nastavljam na radove lingvističkih i pravnih antropologa u ovom području te članak zaključujem razmišljanjima o povezanim temama kontradominantnosti i smijeha.

Ključne riječi

antropologija; primjenjivost; komunikacija; prevođenje; kultura; pamćenje; stereotipi; odučavanje

Hrčak ID:

191232

URI

https://hrcak.srce.hr/191232

Datum izdavanja:

21.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.717 *