Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31953/sz.44.1.27
POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA
ČEDOMIR DUNDOVIĆ
DAMIAN DUNDOVIĆ
KRISTINA DUNDOVIĆ
Sažetak
Velebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja
razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski
odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća
Podgorje koje započinje kod Svetog Jurja, gdje se postupno širi i diže do Jablanca, a na
južnom dijelu Velebita postupno prelazi u sjeverno – dalmatinsku krašku zaravan. Prirodni
uvjeti i smještaj uz more doprinijeli su u prošlosti razvoju šumarstva, ratarske i stočarske
proizvodnje, brodarstva, ribarstva, trgovine, lovstva i turizma. Prometna povezanost
naselja velebitske primorske padine s vanjskim svijetom odvijala se oduvijek morskim
putem, jer kopnenih prometnica nije bilo, ili su bile u takvom stanju da nisu omogućavale
bolje povezivanje naseljenih mjesta. Naseljenost tog područja karakteriziraju mnogobrojni
zaseoci koji su međusobno udaljeni 1 – 6 km i povučeni od mora u unutrašnjost ponajviše
u srednjem vegetacijskom pojasu, jer uz obalu prevladava goli kamen. Na tu razdvojenost
naselja utjecala je priroda jer je za naselje trebalo tražiti mjesto koje nije na udaru bure.
Zbog toga su se na području velebitske primorske padine, izuzevši grad Senj, razvila svega tri važnija obalna naselja: Sveti Juraj, Jablanac i Karlobag. Nedostatak prometne
i komunalne infrastrukture te ostalih potrebnih sadržaja (obrazovnih, zdravstvenih,
gospodarskih i dr.) razlog su velikom raseljavanju stanovništva ovog kraja koji je u
suvremenim uvjetima jedno od najslabije naseljenih područja Republike Hrvatske.
Međutim, potencijalne vrijednosti ovog područja ukazuju na mogućnosti njegova bržeg
razvitka. Ciljevi i smjernice razvitka upućuju primarno na zaštitu prirodnih i kulturnih
dobara uz naglašenu potrebu izrade razvojnih gospodarskih programa. Osim razvitka
cestovne mreže koja bi na ovom prostoru potaknula nove razvojne potencijale planiranim
mjerama razvitka trebalo bi poticati razvitak gospodarskih djelatnosti (razvitak turizma,
marikulture, luka nautičkog turizma, zdravstveno – rekreacijskog turizma, lovnog
turizma, voćarstva i vrtlarstva, stočarstva, šumarstva i drvno – prerađivačke djelatnosti,
korištenja energetskog potencijala vjetra i sunca, razvoj proizvodnih, trgovačkih i
slobodnih carinskih zona i dr.) i društvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu
središnjih naselja (obrazovna, zdravstvena i kulturna infrastruktura). U ovom radu
poseban naglasak se daje na ocjenu prirodnih potencijala, održivog razvoja i procjenu
mogućnosti revitalizacije Podgorja. Radi toga izrađena je SWOT analiza kao osnovna
pretpostavka budućeg razvoja.
Ključne riječi
Velebitsko podgorje; potencijali; perspektive razvitka; održivi razvitak; SWOT analiza; gospodarski i društveni razvitak
Hrčak ID:
192315
URI
Datum izdavanja:
15.12.2017.
Posjeta: 2.063 *