Prethodno priopćenje
Manje poznata Bosanska bitka iz 1566. za vrijeme opsade Sigeta
Zoltan Péter Bagi
orcid.org/0000-0003-4118-4603
; Mađarski državni arhiv, Szeged, Mađarska
Gábor Szatlóczki
; Keszthely, Mađarska
Sažetak
Iako ne bi trebalo precijeniti značaj zabilježenih Kršćanskih vojnih pohoda u sklopu hrvatsko-mletačkih ratova, vrijedi spomenuti da su se napadi na Novi Grad i Kostajnicu zbili za vrijeme opsade Sigeta i Gyule, te da su vjerojatno uzrokovali značajnu pomutnju u vojnom zapovjedništvu Osmanlijskog carstva; Pismo koje je Ákos Csányi napisao 31. kolovoza navodi da je 4000 pripadnika konjice koja je Siget držala pod opsadom bilo pozvano u Konstantinopolis. Ova je informacija vrlo vjerojatno netočna, jedinica u pitanju je zapravo turska obrambena vojska koja je stigla do Save da pomogne prilikom napada mađarskih snaga. Osim samih brojki i uključenosti Bosne postoji i podudarnost na vremenskoj crti. Može se naslutiti da je nadvojvoda Charles ne samo vodio uspješnu bitku na granicama Osmanlijskog carstva u Bosni, već je uspio i preusmjeriti glavne snage od opsade Sigeta. Nije njihova greška što, usprkos pomnom i dugotrajnom planiranju, niti Maksimilijanova vojska u Győur, niti ostale jedinice u Komáromu nisu slijedile naredbe i nikada nisu izvršile protunapad na Esztergom, Visegrád ili Székesfehérvár. Taktika koja je uspješno korištena 1555.-1956., a svodila se na uzrokovanje pomutnje Osmanlijske vojske napadima na tvrđave ili pak putem mobilizacije, prestala se 1566. koristiti svugdje osim u graničnim područjima s Hrvatskom.
Ključne riječi
Bosanska bitka; Miklós Zrínyi; Péter Erdődy; nadvojvoda Charles; Herward Freiherr von Auersperg; Joseph Freiherr von Thurn; Ferenc Frangepán; Kostajnica; Novi Grad
Hrčak ID:
192364
URI
Datum izdavanja:
1.12.2017.
Posjeta: 1.621 *