Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31745/s.67.1
Hrvatska tradicija Priče o Akiru premudrom u južnoslavenskim prijepisima
Keiko MITANI
; University of Tokyo
Sažetak
Priča o Akiru premudrom, apokrifna priča koja potječe s antičkoga Bliskog istoka iz vremena prije 500. g. pr. Kr., prevedena je na crkvenoslavenski jezik najvjerojatnije u 12. ili 13. stoljeću.
Priča je bila raširena pretežno među pravoslavnim Slavenima, većinom u Rusiji, no ipak je prispjela i do Hrvatske, u Dalmaciju. Najstariji prijepis sačuvan je na Balkanu, što sugerira da je prvi prijevod nastao na južnoslavenskom području, premda konačno rješenje pitanja o nastanku slavenskoga prijevoda još i danas ostaje otvoreno, zbog nepostojanja grčke verzije. U Hrvatskoj je priča poznata po trima prijepisima, napisanim na glagoljskom, ćiriličnom i latiničnom pismu. U radu se predstavlja tekstualni odnos južnoslavenskih prijepisa Priče, nastalih između 14. i 17. stoljeća, te se iznosi dosada neprimijećena povezanost triju hrvatskih prijepisa s dvama rukopisima očuvanima u Srbiji i Bugarskoj. Na temelju analiza jezičnih i sadržajnih značajka
južnoslavenskih prijepisa Priče prikazuje se postanak različitih redakcija hrvatskih i drugih južnoslavenskih prijepisa. Ističe se kakva je pri tome bila uloga prepisivača, koji nisu samo prepisali, nego su preradili prethodni tekst u skladu s jezičnom praksom i društvenim uvjetimau kojima su djelovali.
Ključne riječi
Priča o Akiru premudrom; slavenski apokrifi; srednjovjekovna hrvatska glagoljska pismenost; Slavia Latina i Slavia Orthodoxa
Hrčak ID:
193288
URI
Datum izdavanja:
30.12.2017.
Posjeta: 1.915 *