Izlaganje sa skupa

UTJECAJ UNOSA JODA SA SOLI S ASPEKTA KVALITETE SOLI NA TRŽIŠTU BOSNE I HERCEGOVINE

Džemil Hajrić ; Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Dragan Brenjo ; Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Katica Arar ; Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Dženita Konjić ; Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Dragan Tomović ; Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Sažetak

Uvod: Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jodni deficit je jedan od najozbiljnijih
socijalno-medicinskih problema svijeta. Oko dvije milijarde ljudi, odnosno 30% opšte populacije
živi s rizikom razvijanja poremećaja koji nastaju kao posljedica jodnog deficita, 700 miliona ima strumu,
a oko 20 miliona su ozbiljno mentalno retardirani. Smatra se da je jodni deficit najčešći razlog za mentalnu
retardaciju.
Cilj rada: Cilj rada je bio prikupiti i analizirati podatke o kvaliteti soli na tržištu u Bosni i Hercegovini
u skladu s važećom legislativom, te iste usporediti s dostupnim znanstvenim informacijama o prekomjernom,
odnosno nedovoljnom unosu joda, te eventualnom potrebom izmjene zakonodavnog okvira s
aspekta kvalitete soli.
Rezultati i rasprava: Optimalan unos joda od osobite je važnosti za zdravlje, a nedovoljan unos joda
uzrokuje brojne razvojne i funkcionalne poremećaje koji se nazivaju poremećaji uzrokovani nedostatkom
joda (eng. Iodine deficiency disorders - IDD). Jodiranje kuhinjske soli i soli koja se koristi u
prehrambenoj industriji te proizvodnji hrane za životinje najbolja je preventivna mjera sprječavanja
poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda na razini određene populacije ili države. Prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji, Zakladi za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Međunarodnom odboru za
kontrolu bolesti povezanih s manjkom joda (ICCIDD) preporučen dnevni unos joda je 150 μg (za trudnice
i dojilje 220- 290 μg). Jod se u najvećoj mjeri unosi sa soli iz kruha i tjestenine, zatim direktnim
dosoljavanjem i konzumiranjem industrijskih gotovih proizvoda.
Zaključci: Kontrolu kvalitete soli koja se nalazi na tržištu potrebno je redovito pratiti jer je uočeno
niz nedostataka kvalitete soli, od čega se dio odnosi i na prisutnost joda. S druge strane nedovoljna
istraživanja o unosu količine soli putem hrane u Bosni i Hercegovini otvara dodatne potrebe ovakvih
istraživanja u cilju procjene nedovoljnog, odnosno prekomjernog unosa joda.

Ključne riječi

unos joda; kuhinjska sol; kvaliteta soli

Hrčak ID:

198876

URI

https://hrcak.srce.hr/198876

Datum izdavanja:

31.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.563 *