Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.01.03

Kardiovaskularni rizik procijenjen Reynoldsovim zbirom rizika u odnosu na obim struka u populaciji odraslih zdravih Crnogoraca

Aleksandra Klisić orcid id orcid.org/0000-0001-7870-0996 ; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Nebojša Kavarić orcid id orcid.org/0000-0002-4658-9960 ; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Bojko Bjelaković ; University Department of Pediatrics, Faculty of Medicine, University of Niš, Niš, Serbia
Milovan Jovanović ; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Elvir Zvrko ; Clinical Center of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Verica Stanišić ; Clinical Center of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Ana Ninić ; Department of Medical Biochemistry, University of Belgrade, Faculty of Pharmacy, Belgrade, Serbia
Anđelka Šćepanović ; Department of Biology, Faculty of Natural Science and Mathematics, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro


Puni tekst: engleski pdf 632 Kb

str. 22-30

preuzimanja: 516

citiraj


Sažetak

Reynoldsov zbir rizika (Reynolds Risk Score, RRS) se smatra dobrim algoritmom probira za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Kako su KVB vodeći uzrok smrtnosti u Crnoj Gori, cilj studije je bio procijeniti KV rizik primjenom algoritma RRS i ispitati njegovu povezanost s kardiometaboličkim čimbenicima rizika u populaciji odraslih zdravih ispitanika. Cilj je također bio ispitati nezavisan utjecaj pretilosti na RRS. U studiju su bile uključene 132 osobe srednje dobi od 56,2±6,73 godine; 69% su bile žene. Mjereni su sljedeći parametri: indeks tjelesne mase, obim struka, krvni tlak te biokemijski parametri (glikemija natašte, inzulin, lipidni parametri i visoko osjetljiv C-reaktivni protein). Izračunata je inzulinska rezistencija (HOMA-IR) i procijenjena razina glomerularne filtracije (eGFR). U usporedbi sa ženama, značajno veći broj muškaraca bio je u skupini s većim KV rizikom (χ2=45,9; p<0,001). Također, značajno veće vrijednosti glikemije natašte (p=0,030), inzulina (p<0,001), HOMA-IR (p<0,001), triglicerida (p<0,001), antropometrijskih parametara [npr. indeks tjelesne mase (p=0,004) i obim struka (p<0,001)] i kreatinina (p<0,001), a niže vrijednosti eGFR (p<0,001) i HDL-c (p<0,001) uočene su u podskupini s većim KV rizikom u usporedbi s podskupinama s niskim i srednjim rizikom (p<0,001). Uz vrijednosti LDL-c (β=0,194, p=0,006), dijastoličkog krvnog tlaka (β=0,286, p=0,001) i kreatinina (β=0,267, p=0,001), obim struka je bio nezavisno povezan s RRS (β=0,305, p=0,019); 40% varijabilnosti u RRS moglo se objasniti ovim modelom. U zaključku, populaciji ispitanika srednje dobi s povećanim obimom struka treba odrediti RRS radi procjene rizika od KVB.

Ključne riječi

Kardiovaskularne bolesti, Rizični čimbenici, Indeks tjelesne mase, Struk, obim, C-reaktivni protein, Pretilost

Hrčak ID:

201657

URI

https://hrcak.srce.hr/201657

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.190 *