Pregledni rad
Istočno pitanje i njegove refleksije na državno-pravne procese na Balkanu
Nebojša Ranđelović
Sažetak
Geostrateška cjelovitost Balkana i Podunavlja i strateška stremljenja velikih sila naslijeđena iz prethodnih stoljeća odredili su polazne točke europskih gibanja XIX. vijeka. Njemački prodor na Istok, rusko širenje na Jug i težnja za primatom u borbi za tursko naslijeđe, nastojanje Turske da reformama svoju imperiju vrati iz mrtvih i ostane na desnom brijegu savsko-dunavskog sliva, čuvajući ga kao svoju prirodnu granicu i težnje balkanskih naroda za oslobođenjem, uobličili su geopolitička, strateška i državno-pravna odličja onoga čiji je zajednički naziv Istočno pitanje. U kontekstu sklapanja i rasturanja velikih saveza, čije su ishodište, ali često i početna točka bili kongresi velikih sila ovog razdoblja, balkanski narodi, teško nalazeći prave puteve za konstituiranje i razvitak svoje državnosti, suočavali su se se na nespojivim naslijeđem i suprotstavljenim uticajima. Takvi utjecaji često su ih vodili na stranputicu državno-pravnog razvoja. Obuhvaćanje svih detalja ovog pitanja zahtijeva jednu veliku studiju, ali prostor i okviri koje pruža jedan članak daju mogućnost da se ukaže na važne trenutke i utjecaje koji su obilježili državno-pravni razvitak balkanskih naroda. Sažimanje ovih uticaja može se najbolje sagledati kroz specifičnosti izgrađivanja hrvatske državnosti, sudar Istoka i Zapada i formalnog i faktičkog u hodu Srbije ka izgradnji građanske države, posebnosti nastanka Bugarske i etničko-religijski galimatijas Bosne i Hercegovine. Ovaj rad je prilog promišljanju o najvažnijim segmentima Istočnog pitanja, čiji neriješeni tragovi opterećuju Balkan i u suvremenom dobu.
Ključne riječi
Istočno pitanje; državno-pravni razvitak; Srbija; Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Bugarska; koncert velikih sila
Hrčak ID:
37839
URI
Datum izdavanja:
15.11.2006.
Posjeta: 2.014 *