Pregledni rad
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2018.55.129.529
Povijesnopravno i teorijskopravno istraživanje istočne Europe u Max-Planck-Institutu za europsku pravnu povijest (Max-Planck-Institut für europäische Rechtsgeschichte)
Zoran Pokrovac
; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Tekst prikazuje dugu i uspješnu tradiciju pravnopovijesnog i teorijskopravnog istraživanja istočne Europe u Max-Planck-Institutu za europsku pravnu povijest u Frankfurtu na Majni.
Istočna je Europa odgovarajuće bila zastupljena već u jednom od najvećih pothvata Instituta, u Handbuch der Quellen und Literatur der neueren europäischen Privatrechtsgeschichte (Priručnik vrela i literature novije europske povijesti privatnog prava), izdavanom od 1973. Na slom socijalizma Institut je 1994. godine reagirao velikim projektom Normdurchsetzung in den osteuropäischen Nachkriegsgesellschaften (1944-1989) (Provedba normi u istočnoeuropskim poslijeratnim društvima /1944-1989/). U njegovom su žarištu bili dugoročni povijesni procesi od 1944. bis 1989. godine, koji su otežavali onaj val moderniziranja nakon 1990. Fokusiranjem na provedbu normi pokušano je prevladati ono do tada na zakonodavstvo i povijest zakona fokusirano historjskopravno istraživanje i istočnoj Europi te snažnije uzeti u obzir daljnje prane aktere, posebice sudove i sudce.
Trima tomovima istočna Europa je zastupljena u istraživačkim rezultatima projekta Das Europa der Diktatur: Wirtschaftskontrolle und Recht (Europa diktature: kontrola gospodarstva i pravo). Zastupljena je i u projektu Juristische Zeitschriften in Europa (Pravnički časopisi u Europi), kao i u leksikonu Juristen: ein biographisches Lexikon; von der Antike bis zum 20. Jahrhundert (Pravnici: biografski leksikon; od antike do 20. stoljeća). Na veliku rundu istočnog proširenja Europske unije Institut je 2004. odgovorio višegodišnjim, međunarodnim velikim projektom Rechtskulturen des modernen Osteuropa. Traditionen und Transfers (Pravne kulture moderne istočne Europe. Tradicije i transferi). Utemeljenim se je činilo naslućivanje, Utemeljenom se činila pretpostavka da paradigma organskog rasta prava u slučaju istočne Europe treba biti nadomještena promatranjem skokova i transfera, oktroiranja i miješanja, brzih promjena i sinteza. Kao rezultat nastao je solidan temelj za upoznavanje pravnokulturnih identiteta i razlika između istoka i zapada.
2006. planiran je, kao nastavak, manji projekt Koexistenz und Konflikt: Die Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert (Koegzistencija i konflikt: pravni poredci jugoistočne Europe u 19. i 20. stoljeću). Nije realiziran u onom obujmu u kojem je početno planiran. Ali zbog toga su neke njegove teme i dalje izazov za istraživanje. Od 2014. nastaje priručnik Außergerichtliche und gerichtliche Konfliktlösung. Handbuch zur Geschichte der Konfliktlösung (Izvansudsko i sudsko rješavanje konflikata. Priručnik za povijest rješavanja konflikata) u kojem će biti objavljeni i prilozi iz istočne Europe. Za najstarije epohe istočnoeuropske pravne povijesti važno je već desetljećima trajuće istraživanje bizantskog prava. Ako se osvrne unatrag, može se reći da je istočna Europa veoma profitirala od toga, da je Max-Planck-Institut für europäische Rechtsgeschichte od svog početka bio pojmljen kao protuteža tradicionalnoj europskoj pravnoj povijesti. A to znači, pravnu povijest više ne shvaćati kao isključivo ili pretežno nacionalnu odnosno državnu povijest.
Ključne riječi
Max-Planck-Institut für europäische Rechtsgeschichte; historijskopravno istraživanje; istraživanje istočne Europe; istraživanje jugoistočne Europe
Hrčak ID:
206343
URI
Datum izdavanja:
3.10.2018.
Posjeta: 2.134 *