Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Granice filozofijske spoznaje u Plotinovu i Pletonovu platonizmu

Franci Zore


Puni tekst: hrvatski pdf 1.233 Kb

str. 867-884

preuzimanja: 2.949

citiraj


Sažetak

Jedno od ključnih mjesta filozofiranja jest pitanje mogućnosti spoznaje, odnosno spoznatljivosti i izrecivosti onog najvišeg. Premda je pitanje o onome što je prvotno (počelo, jedno, bog) temeljno metafizičko pitanje, s njime se dotičemo i samih granica ljudskih spoznajnih mogućnosti. Već je kod Platona moguće sresti nekoliko mjesta gdje se on dotiče toga problema, dok će kasniji platonizam to pitanje još više zaoštriti. Tako se kod Plotina pokazuje da Jedno kao takvo nije moguće dokučiti mišljenjem, nego samo u mističkom sjedinjenju. Isto će tako više nego stoljeće kasnije Pleton, uza svu svoju religijsku raznolikost, ustrajati na apsolutno transcendentnom božanskom. No to utvrđivanje granica domašaja uma i filozofijskog govora – time i filozofije kao takve – ne znači ukidanje filozofije, koja je iz temelja povezana s umom i jezikom, nego samo osvještenje kako ontologijske tako i jezične razine na kojoj se nahodimo. Tako, recimo, mišljeno Jedno nije Jedno kao takvo, slično kao što slika (ikona) Boga i mišljeni Bog nisu sam Bog kao takav. Time se pitanje što je moguće opažati i što je moguće misliti proširuje s pitanjem što je moguće biti.

Ključne riječi

Filozofijska spoznaja; Platon; Plotin; Pleton; platonizam; metafizika

Hrčak ID:

19715

URI

https://hrcak.srce.hr/19715

Datum izdavanja:

28.1.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.401 *