Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2018.5.3
ISPITIVANJE TOPLINSKIH VODLJIVOSTI MATERIJALA U PLITKOME PODZEMLJU ZA KORIŠTENJE DIZALICA TOPLINE U PANONSKOME DIJELU HRVATSKE
Staša Borović
orcid.org/0000-0002-5821-8964
; Croatian Geological Survey, Sachsova 2, 10000 Zagreb, Croatia
Kosta Urumović
; Croatian Geological Survey, Sachsova 2, 10000 Zagreb, Croatia
Josip Terzić
; Croatian Geological Survey, Sachsova 2, 10000 Zagreb, Croatia
Ivica Pavičić
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Termogeološka i hidrogeološka svojstva plitkoga podzemlja u hrvatskome dijelu Panonskog bazena (PBS) istraživana su u kontekstu njegova korištenja za postavljanje sustava dizalica topline s tlom kao izvorom topline (GSHP). Provedene su detaljne determinacije bušotinskih jezgara, uzorkovanja te mjerenja toplinskih parametara za sedam bušotina s četiriju lokacija različitih geoloških obilježja. Sabrani su rezultati ukupno 418 mjerenja provedenih na 82 uzorka sedimenata i stijena te su analizirani u kontekstu postojećih zbirki vrijednosti toplinskih vodljivosti sedimenata i stijena iz Njemačke i Švicarske, koje se često koriste za dimenzioniranje bušotinskih izmjenjivača topline (BHE) i u drugim državama. Utvrđena je razlika u toplinskim vodljivostima između istovrsnih sedimenata i stijena koji potječu iz različitih geoloških sredina. Takvi rezultati upućuju na potrebu razvoja lokalnih setova podataka koji bi omogućili točnije dimenzioniranje izmjenjivača topline. U četirima su bušotinama provedena i testiranja toplinskoga odziva tla (TRT-ovi) te su njihovi rezultati uspoređeni s rezultatima dobivenim direktnim mjerenjem na uzorcima. Usporedba pokazuje da u situacijama kada postoji značajan tok podzemne vode (u krupnije zrnatim sedimentima) mjerenja na uzorcima sistemski podcjenjuju vrijednosti toplinske vodljivosti u odnosu na realno mjerilo, dok su razlike manje kod sitnije zrnatih sedimenata. Zbog toga je pri postojanju značajnoga toka podzemne vode obavezno provoditi TRT-ove, dok se u suprotnome za manje sustave može primjenjivati i analogija s objavljenim podatcima o toplinskim vodljivostima. Važno je imati zbirke takvih podataka zbog slučajeva kada TRT nije ekonomski isplativ. Vrijednosti koje se navode u ovome radu mogu poslužiti kao smjernice za odgovarajuće dimenzioniranje GSHP sustava s ciljem postizanja boljih indikatora, osobito za manje sustave u Hrvatskoj te na drugim geološki usporedivim lokacijama u PBS-u.
Ključne riječi
toplinska vodljivost; hidrogeološka svojstva; dizalice topline s tlom kao izvorom topline; Panonski bazen; Hrvatska
Hrčak ID:
211780
URI
Datum izdavanja:
20.12.2018.
Posjeta: 1.778 *