Izvorni znanstveni članak

Prosudbe Miroslava Krleže o Albertu Haleru

Davor Balić ; Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek Hrvatska

Sažetak

Miroslav Krleža (1893–1981) često se očitovao o stavovima hrvatskih filozofa, što potvrđuju i prosudbe koje je iznio o gledištima Alberta Halera (1883–1945?). Toga filozofa, koji se profilirao u estetičara croceovskih nazora, te teoretičara i povjesničara književnosti prvi je put spomenuo 1923. godine u pismu supruzi Beli, i to kao dobrog i otmjenog dubrovačkog književnika.
Kasnije, u trima tekstovima otisnutima 1939. i 1940. godine u časopisu Pečat te u dnevniku iz 1942. godine Krleža je kritizirao Halerovo svjetonazorsko usmjerenje, ali i njegov pristup estetičkim temama. Iz istih je razloga i Haler potkraj 1938. te tijekom 1939. godine kritizirao Krležu.
Krleža je smatrao da je Haler njega i pripadnike socijalne ili ljevičarske književnosti kritizirao zato da bi ukazao na pogubnost »takozvane lijeve knjige«, poručivši mu da prešućuje »čitave tovare ideoloških brvana u svojim pogledima« (»Svrha Pečata i o njojzi besjeda«). O Haleru se izjasnio kao »boguugodnom književnom idealisti«, koji je napisao »studiju o depoetizaciji umjetnosti«, a tu depoetizaciju, tumači Krleža Halerove zapise, »sistematski sprovodimo kao pravi sotone u ljudskoj spodobi« (»Dijalektički antibarbarus«). Halerov članak »Depoetizacija suvremenog života« ili, kako ga određuje, »pamflet o depoetizaciji umjetnosti«, izdvojio je kao primjer dugotrajnih napada, tijekom kojih su »svi ti Haleri« po njemu pucali iz »najtežih topova« (»Rasulo pameti«). Halera je doživljavao kao jednog od predvodnika »pamfletske rabote« protiv njega (dnevnik iz 1942).
Krleža je zapažanja o Haleru izložio i oko 1960. godine u marginalijama uz Frangešovu enciklopedijsku natuknicu o hrvatskoj književnoj kritici. Tom je prilikom Ivi Frangešu priopćio da »Hallerovi Croceovi pogledi na našu literaturu« u tekstu njegove natuknice nisu dobro obrađeni pa dodao da je Haler naše književno stvaralaštvo procjenjivao »mjerilom jednostranim«.
Dakle, sukobi Krleže i Halera odvijali su se ponajprije zbog njihovih drugačijih ideoloških usmjerenja, što je dovodilo do sukoba i o estetičkim pitanjima. Uz izuzetak pisma iz 1923. godine, Krleža je neslaganja s Halerom iznio u barem tri teksta, u dnevničkim zapisima i u leksikografskim marginalijama. U Halerovoj bibliografiji stoga bi trebao biti zastupljen s barem šest bibliografskih jedinica.

Ključne riječi

Miroslav Krleža; Albert Haler; filozofija; estetika; književna kritika; sukob na književnoj ljevici; sukob između književne ljevice i desnice u Hrvatskoj

Hrčak ID:

217900

URI

https://hrcak.srce.hr/217900

Datum izdavanja:

12.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.040 *