Sažetak sa skupa
KRETANJE POTROŠNJE LIJEKOVA KOJI DJELUJU NA KARDIOVASKULARNI SUSTAV I LIJEKOVA ZA LIJEČENJE ZLOĆUDNIH BOLESTI I IMUNOMODULATORA ZA RAZDOBLJE OD 2004. DO 2017. GODINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Iva Hižar
orcid.org/0000-0002-8300-4095
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sandro Gašpar
orcid.org/0000-0001-8941-1831
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Marjeta Majer
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uvod: Vodeći uzroci smrti u Republici Hrvatskoj su zloćudne bolesti te bolesti kardiovaskularnog sustava. Cilj ovog rada bio je analizirati kretanje potrošnje lijekova iz skupine koji djeluju na kardiovaskularni sustav (skupina C) te skupinu lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori (skupina L) u posljednjih 14 godina.
Metode: Analiza kretanja potrošnje lijekova prema anatomsko-kemijsko-terapijskoj (ATK) klasifikaciji za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav i lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore izraženo financijski te DDD/1000/dan u razdoblju od 2004. do 2017. godine u Republici Hrvatskoj. Korišteni su podatci iz izvješća o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj dostupni na stranici Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Rezultati: Prema dostupnim podatcima o ukupnoj potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj od 2004. do 2017. godine, zamjećuje se porast ukupne potrošnje lijekova prema financijskim pokazateljima s 3.824.758.092,00 HRK 2004. godine na 6.131.627.475,00 HRK 2017. godine te porast s 658,14 DDD/1000/dan 2004. godine na 1.061,11 DDD/1000/dan 2017. godine.
Analizirajući ukupnu potrošnju lijekova prema financijskim pokazateljima za svaku od pojedinih ATK kategorija evidentan je porast troškova svih skupina lijekova izuzev troškova za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav (skupina C) čiji su troškovi u 2004. godini iznosili 856.458.507,00 HRK, a u 2017. godini 785.013.401,00 HRK. Istovremeno je za istu skupinu lijekova u navedenom razdoblju porasla potrošnja prema DDD/1000/dan s 251.95 DDD/1000/dan 2004. godine na 386.38 DDD/1000/dan 2017. godine. Relativni udio troškova za lijekove iz skupine C pao je s ¼ ukupne potrošnje svih lijekova (2004. godine 22%, 2005. godine 26%, 2006. godine 26%) na 13% 2017. godine.
Najveći porast ukupne potrošnje lijekova prema financijskim pokazateljima pokazuje skupina za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori (skupina L) čiji su troškovi u 2004. godini iznosili 185.263.054,00 HRK, a u 2017. godini 1.321.313.353,00 HRK. Porast ukupne potrošnje lijekova iz skupine L prati i porast potrošnje lijekova prema DDD/1000/dan s 2.30 DDD/1000/dan 2004. godine na 8.38 DDD/1000/dan 2017. godine. Relativni udio troškova za lijekove iz skupine L porastao je s 5% ukupne potrošnje svih lijekova 2004. godine na čak 22% u 2017. godini, što čini najveći porast relativnih troškova svih lijekova. Od prvih deset lijekova prema bolničkoj financijskoj potrošnji u 2017. godini čak osam lijekova čine lijekovi iz skupine L koji, također, zauzimaju prva četiri mjesta (trastuzumab, rituksimab, adalimumab i bevacizumab).
Zaključak: Analiza dostupnih podataka o potrošnji lijekova tijekom posljednjih 14 godina u Republici Hrvatskoj za lijekove iz skupine C prema ATK klasifikaciji pokazala je kako je došlo do smanjenja troškova za navedenu skupinu lijekova unatoč povećanju definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika za 134.43 DDD/1000/dan čemu uzrok može biti pad cijena lijekova navedene skupine. U istom razdoblju došlo je do značajnog povećanja troškova za lijekove iz skupine L kao i ukupno povećanje definiranih dnevnih doza za navedenu skupinu.
Ključne riječi
kardiovaskularni lijekovi; lijekovi za zloćudne bolesti; financijska potrošnja
Hrčak ID:
218583
URI
Datum izdavanja:
31.12.2018.
Posjeta: 1.574 *