Sažetak sa skupa

EMOCIONALNI PROBLEMI I PROBLEMI PONAŠANJA MEĐU ADOLESCENTIMA UPUĆENIH U SLUŽBE ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I ADOLESCENATA U HRVATSKOJ

Katarina Skopljak ; Ordinacija obiteljske medicine dr. Horvat-Hodžić, Gornja Stubica, Hrvatska
Kristina Stamenković ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Aran Tomac ; HSE MW, UH Limerick, CAMHS Ennis, Irska

Sažetak

Uvod: Problemi mentalnog zdravlja su rastući problem u društvu. Uzimajući u obzir da se više od 50% psihijatrijskih bolesti u odrasloj životnoj dobi razvilo i progrediralo već u vrijeme adolescencije, poboljšanje zaštite mentalnog zdravlja među mladima je područje kojem je potrebno dati poseban fokus i značaj, posebice po pitanju prevencije i rane dijagnoze. Obiteljski liječnici su prvi koji imaju mogućnost prepoznati potencijalne probleme mentalnog zdravlja među mladima i uputiti ih službama za zaštitu mentalnog zdravlja ako je potrebno. Ova studija je provedena kako bismo dobili uvid u samoprocjenu mentalnog statusa adolescenata upućenih na liječenje te kako bismo u skladu s rezultatima prilagodili i planirali preventivne mjere u primarnoj praksi. Cilj istraživanja je bio odrediti najistaknutije emocionalne i ponašajne probleme među adolescentima i mjere koje mogu biti poduzete po pitanju prevencije i rane dijagnoze tih problema u primarnoj praksi.
Metode: Napravili smo presječno istraživanje ne-kliničkog i kliničkog (u trenutku prvog kontakta sa službom za mentalno zdravlje) uzorka od 334 adolescenta, muški spol N=147, ženski spol N=187, u dobi od 14 do 18 godina i usporedili podatke na ljestvicama sindroma između dva uzorka i razlike među spolovima u svakoj grupi. Koristili smo Skalu samoprocjene ponašanja mladih (Achenbach & Rescorla, 2001).
Rezultati: Ukupni rezultati su pokazali statistički značajan porast u rezultatima skala kliničke populacije u usporedbi s ne-kliničkom populacijom (F(1,330)=107,976; p<,01), s višim porastom među adolescenticama (F(1,330)=15,892; p<,01). Postoji značajan porast u kliničkoj populaciji u svim skalama: somatske tegobe, anksioznost/depresija, socijalni problemi, problem mišljenja, povlačenje, problemi s koncentracijom, delikventna ponašanja, agresivnost, internalizacija i eksternalizacija, sa značajnim interakcijama spola i skupine u nekim skalama.
Zaključak: Emocionalni i bihevioralni problem su učestali u adolescenata upućenih u institucije za zaštitu mentalno zdravlje. Obiteljski liječnici bi trebali aktivno surađivati sa stručnjacima za mentalno zdravlje kako bi razvili aktivnosti koje bi ohrabrile problematične adolescente da pristupe službama za mentalno zdravlje što ranije i na taj način doprinijeti ranoj dijagnozi i prevenciji progresije mentalnih poremećaja.

Ključne riječi

Mentalno zdravlje; problemi mentalnog zdravlja; mladi; prevencija

Hrčak ID:

218585

URI

https://hrcak.srce.hr/218585

Datum izdavanja:

31.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.706 *