Sažetak sa skupa

ZNANJA I NAVIKE TRUDNICA VEZANO UZ KONZUMACIJU ALKOHOLA U TRUDNOĆI

Katarina Hegol ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Damir Matoković ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Silvija Marić ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Suzana Šarčević ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Mirela Lovrenović ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Katica Fridrich ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Ana Čorak ; Dom zdravlja Požeško – slavonske županije, Matije Gupca 10, Požega, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Prenatalna izloženost alkoholu vodeći je preventabilni uzrok prirođenih mana i razvojnih poteškoća, od kojih je najteži oblik oštećenja Fetalni alkoholni sindrom. Unatoč preporuci stručnjaka o potpunoj apstinenciji, konzumacija alkohola u trudnoći i dalje je široko rasprostranjena te postaje jedan od značajnijih javnozdravstvenih problema. Prema istraživanjima, žene imaju nejasnu sliku o tome zašto se alkohol treba izbjegavati tijekom trudnoće te do kakvih poteškoća može dovesti.
Cilj: Utvrditi znanja i navike trudnica vezano uz konzumaciju alkohola u trudnoći te ispitati postoji li razlika u znanju i navikama u odnosu na dob, razinu obrazovanja i socijalni status. Ispitati imaju li trudnice specifična znanja o učincima konzumacije alkohola tijekom trudnoće.
Metode: Istraživanje je provedeno unutar Službe zdravstvene zaštite žena Dom zdravlja Požeško- Slavonske županije te u ginekološkoj ambulanti poliklinike Intermed kao presječna studija u koju je bilo uključeno 115 ispitanica. Istraživanje je provedeno anonimno, kroz samostalno izrađeni anketni upitnik s 25 pitanja. Kategorijski podatci su predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: Alkohol tijekom trudnoće konzumira 18% trudnica, uglavnom 1-2 pića jednom mjesečno ili rjeđe, dok se 3 % trudnica opija. Nisu utvrđene značaje razlike u navikama konzumacije alkohola tijekom trudnoće u odnosu na dob, obrazovanje i socijalni status. Zbog trudnoće značajno više su promijenile navike ispitanice s 30 i više godina (Fisherov egzaktni test, P = 0,04). 39% ispitanica kao vodeći izvor informacija uz ovu temu navode suvremene medije, iako je u brojnim znanstvenim radovima naglašavana uloga zdravstvenih djelatnika. Za fetalni alkoholni sindrom čulo je 34 % ispitanica, značajno više ispitanice visoke stručne spreme te zaposlene (χ2 test, P = 0,001) dok je za fetalne alkoholne efekte čulo 26,9 % ispitanica. Samo 27 % ispitanica prepoznalo je deformaciju lica i mikrocefaliju kako moguću posljedicu fetalne izloženosti alkoholu. Prema procjeni trudnica potrebno je sve preventivne i edukativne mjere više provoditi.
Zaključak: Žene konzumiraju alkohol za vrijeme trudnoće unatoč stavu da alkohol može izazvati zdravstvene poteškoće jer im nedostaje specifičnog znanja, stoga je nužno poboljšati metode edukacije i prevencije.

Ključne riječi

Alkohol; trudnoća; fetalni alkoholni sindrom; spektar fetalnih alkoholnih poremećaja; fetalni alkoholni efekti

Hrčak ID:

218597

URI

https://hrcak.srce.hr/218597

Datum izdavanja:

31.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.418 *