Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

MOŽDANI UDAR - MOŽEMO LI GA SPRIJEČITI?

Hrvoje Budinčević ; Klinička bolnica „Sveti Duh“, Klinika za neurologiju, Zavod za cerebrovaskularne bolesti i Intenzivnu neurologiju, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 318 Kb

str. 26-26

preuzimanja: 426

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 318 Kb

str. 26-27

preuzimanja: 240

citiraj


Sažetak

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka invaliditeta i mortaliteta u svijetu. Primarna i sekundarna prevencija moždanog udara usmjerena je na liječenje čimbenika rizika za moždani udar. Nedavna INTERSTROKE studija pokazala je da deset modificirajućih čimbenika rizika odgovorno za 90% moždanih udara. Prema Interstroke studiji deset modificirajućih čimbenika rizika koji su odgovorni za 90% moždanih udara su: arterijska hipertenzija, tjelesna neaktivnost, adekvatna dijeta, pretilost, pušenje, hiperlipidemija, srčane bolesti, konzumacija alkohola, stres i šećerna bolest. U prevenciji moždanog udara važnu ulogu imaju i antitrombotski lijekovi, poglavito acetilsalicilna kiselina u sekundarnoj prevenciji moždanog udara. Korištenje oralnih antikoagulantnih lijekova značajno smanjuje rizik od ishemijskog moždanog udara u osoba s fibrilacijom atrija. Rezultati posljednjih istraživanja dovode u pitanje uporabu acetilsalicilne kiseline u primarnoj prevenciji moždanog udara prvenstveno zbog veće učestalosti hemoragijskih komplikacija bez evidentnog učinka na kardiovaskularni ishod.

Ključne riječi

moždani udar; prevencija; acetilsalicilna kiselina

Hrčak ID:

218601

URI

https://hrcak.srce.hr/218601

Datum izdavanja:

31.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.573 *