Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2019.0201

Mogućnosti provedbe genomske selekcije za male populacije goveda - primjer Hrvatske

Marija Špehar ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Zdenko Ivkić ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Ivica Vranić ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Josip Crnčić ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Maja Dražić ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Davor Pašalić ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia
Zdravko Barać ; Croatian Agricultural Agency, Ilica 101, 10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.146 Kb

str. 86-97

preuzimanja: 900

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 1.146 Kb

str. 86-97

preuzimanja: 542

citiraj


Sažetak

Tehnološki napredak i uvođenje genomske selekcije potaknuti globalizacijom i liberalizacijom tržišta rasplodnog materijala doveli su u pitanje održivost postojećih nacionalnih uzgojnih programa posebice u manjim državama. Cilj ovog rada je bio: opisati postupke pri uvođenju i provedbi genomske selekcije u malim populacijama simentalske (SIM) i holstein (HOL) pasmine goveda u Republici Hrvatskoj (HR); predstaviti rezultate uvođenja genomske selekcije; i prikazati perspektive koje genomika nudi za ove populacije. S ciljem unapređenja odabira SIM bikova, RH se pridružila sustavu genomskog vrednovanja Njemačke i Austrije u srpnju 2013. godine. Cilj uvođenja genomske selekcije za HOL populaciju temeljio se na odabiru potencijalnih bikovskih majki u ranoj dobi, a započeo je 2016. godine uključenjem u sustav njemačkog genomskog vrednovanja za HOL pasminu. Ukupno je 268 SIM i 96 HOL teladi odabrano, genotipizirano i za njih je bilo provedeno genomsko vrednovanje. Preporučeni kriterij za ulazak mladih SIM bikova u centre za umjetno osjemenjivanje je genomski optimizirana uzgojna vrijednost za ukupan selekcijski indeks iznad 130, a ujedno kandidati ne smiju ispoljavati genetske defekte niti biti nositelji istih. Na osnovi ovih kriterija, sedam je mladih bikova bilo uključeno u sustav umjetnog osjemenjivanja. Preporučeni kriterij za odabir ženskih grla HOL pasmine je ukupni selekcijski indeks iznad 150, a kandidatkinje ne smiju ispoljavati niti biti nositeljice genetskih defekata. Do sada niti jedno genotipizirano žensko grlo nije zadovoljilo ove standarde. Alternativa njemačkom sustavu genomskog vrednovanja je međunarodni projekt za male HOL populacije (IgHol) koji predstavlja mogućnost ekonomski prihvatljive genomske selekcije. Provođenje aktivnosti genomske selekcije u RH omogućilo je korištenje sjemena bikova iz nacionalnog uzgojnog programa. Provođenje genomske selekcije za ženski dio populacije predstavlja mogućnost odabira najboljih jedinki u ranoj dobi i tako pridonosi ekonomičnosti proizvodnog ciklusa.

Ključne riječi

genomska selekcija; simentalska i holstein pasmina; direktna genomska vrijednost; genomski optimizirana uzgojna vrijednost

Hrčak ID:

218652

URI

https://hrcak.srce.hr/218652

Datum izdavanja:

1.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.862 *