Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31784/zvr.7.1.23

FLORNI SASTAV SUHOG TRAVNJAKA NA PODRUČJU RUDINE

Dinko Zima orcid id orcid.org/0000-0002-5374-6493 ; Veleučilište u Požegi, Požega, Hrvatska
Edita Štefanić ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek
Vesna Kovačević ; Veleučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 440 Kb

str. 411-424

preuzimanja: 932

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Na blago valovitim istočnim obroncima Psunja razvijeni su suhi brdski travnjaci, koji predstavljaju jedan od najugroženijih oblika vegetacije, a bili su predmet ovog istraživanja. Teren je blago nagnut prema jugoistoku, južne je ekspozicije, nadmorska visina oko 400 m. Cilj istraživanja bio je utvrditi brojnost i raznolikost samonikle vaskularne flore travnjaka na području Rudine. Floristička istraživanja vršena su 2003., 2008., 2016. i 2017. godine. Na površini od oko 2500 m2 popisane su i determinirane biljne svojte, određena njihova pripadnost porodicama, flornim elementima i životnim oblicima. Zabilježeno je 186 biljnih svojti vaskularne flore unutar 46 porodica i 134 roda. Izvršena je taksonomska, ekološka i fitogeološka analiza. Taksonomska analiza ukazuje da golosjemenjača ima 2 vrste (1,08 %), dvosupnica 155 vrsta (83,33 %), a jednosupnica 29 vrsta (15,59 %). Analiza životnih oblika pokazuje da su najviše zastupljeni hemikriptofiti sa 113 vrsta (60,75 %) i terofiti s 29 vrsta (15,59 %). U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euroazijskog flornog elementa sa 63 vrste (33,87 %) i biljke široke rasprostranjenosti s 38 vrsta (20,43 %). Fitocenološka analiza florističkog sastava pokazuje da ovi travnjaci čine prijelazni položaj između razreda Festuco-Brometea i Molinio-Arrhenatheretea, odnosno da pokazuju prijelazni položaj između redova Festucetalia valesiacae, Brometalia erecti i Arrhenatheretalia.

Ključne riječi

Rudina; suhi travnjak; florni sastav

Hrčak ID:

220000

URI

https://hrcak.srce.hr/220000

Datum izdavanja:

13.5.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.381 *




1. UVOD

Kontinentalni suhi travnjaci tip su vegetacije koji se uglavnom sastoji od jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljnih vrsta, prvenstveno trava. Krstonošić et al. (2016) navode da su to biološki i krajobrazno vrlo vrijedna poluprirodna staništa, ubrajaju se među najugroženije tipove vegetacije u većem dijelu Europe te da su se njihove površine u posljednjih pedesetak godina značajno smanjile. Zima i Štefanić (2009a) navode da se suhi travnjaci ubrajaju među najugroženije tipove vegetacije, kako u našoj zemlji, tako i u Srednjoj i Zapadnoj Europi, a njihove su se površine u posljednjih pedesetak godina značajno smanjile. Suhi travnjaci u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Požeškoj kotlini, spadaju u relativno rijetka staništa, te ih je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih međunarodnim sporazumima, pogotovo stoga što ovi travnjaci predstavljaju floristički vrlo bogate površine. Jedan od suhih travnjaka u Požeškoj kotlini nalazi se neposredno uz srednjovjekovni lokalitet Rudina koji je smješten na nadmorskoj visini od 467 m, gdje se prostirala benediktinska opatija sv. Mihovila – Rudina, koja se spominje prvi put 1210. godine. Arheološka istraživanja toga spomenika kulture vršena su u više navrata, a okolni blagi brežuljci, s obzirom na smještaj, upućuju na to da je područje bilo pogodno za poljoprivredne kulture, naročito za vinogradarstvo i voćarstvo, pa i stočarstvo. Područje Požeške kotline, kao i travnjak na lokalitetu Rudine, prostor je velike biološke raznolikosti, što je odraz velike ekološke raznolikosti toga područja te biogeografskog položaja Požeške kotline na raskrižju triju različitih biljnogeografskih, odnosno vegetacijskih utjecaja panonske šumostepske (aralo-kaspijske) zone (Aceri tatarici – Quercion), srednjoeuropske vegetacijske zone (Carpinion betuli) i submedieranske termofilne zone balkanskih hrastova (Quercion frainetto) (Ilijanić, 1977) . Floru suhih travnjaka Požeške kotline istraživali su Kovačević (1974) , Tomašević (1998a , 1998b, 2006 ) , Zima (2008) , Zima, Stefanic (2009a , 2009b) i Krstonošić et al. (2016) . Florističkim istraživanjima Požeške kotline i okolnoga gorja do sada su zabilježene 1654 biljne vrste i podvrste (Tomašević, 2016) . U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je prisutan problem napuštanja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje i migracija stanovništva u veće gradove te je izraženo napuštanje i zaraštanje travnjaka, čime su podložni sukcesiji i zarastanju, a to rezultira smanjenjem biološke i krajobrazne raznolikosti (Krstonošić et al., 2016) , stoga ih je potrebno detaljnije istražiti.

Cilj istraživanja bio je utvrditi brojnost i raznolikost samonikle vaskularne flore travnjaka na području Rudine.

2. MATERIJAL I METODE

Istraživanja flore suhih travnjaka na području Rudine vršena su tijekom vegetacijskih sezona 2003., 2008. 2016. i 2017. godine, a obuhvaćena je šira zaravan uz samostan, na površini oko 2500 m2 i na rubnim, grmljem obraslim dijelovima. Teren je blago nagnut prema jugoistoku, južne ekspozicije, nadmorska visina oko 400 m, pokrovnost oko 100 %, a podloga vapnenasto-laporasta. Biljne svojte su determinirane pomoću sljedećih florističkih djela: Domac (1994) , Horvatić,Trinajstić (1967-1981) , Trinajstić (1975-1986) , Tutin et al., (1964-1980) , Pignatti (1982) , Josifović (1971-1976) . Nomenklatura vrsta i porodica usklađena je prema Nikolić (2018) , Tutin et al. (1964-1980) . Porodice s pripadajućim rodovima i vrstama navedene su u popisu flore prema brojnosti vrsta unutar njih. Raspodjela u šest osnovnih životnih oblika izvršena je prema Horvat (1949) , Šegulja (1977) , Rauš, Šegulja (1983) , a označeni su kako slijedi:

H – hemicryptophyta G – geophyta

P – phanerophyta T – therophyta

Ch – chamaephyta Hy – hydrophyta

Razvrstavanje biljaka po flornim elementima izvršeno je prema Horvatić (1963) , Horvatić et al. (1967-1968) , Šegulja (1977) , Tutin et al. (1964-1980) , Horvatić, Trinajstić (1967-1981) , Trinajstić (1975-1986) . Florni elementi su sljedeći:

1. Mediteranski florni element – medit

2. Ilirsko-balkanski florni element – ilbal

3. Južnoeuropski florni element – jeu

4. Atlantski florni element – at

5. Istočnoeuropsko-pontski florni element – ieup

6. Jugoistočnoeuropski florni element – jieu

7. Srednjoeuropski florni element – sredeu

8. Europski florni element – eu

9. Euroazijski florni element – euroaz

10. Biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti – cirkumhol

11. Biljke široke rasprostranjenosti – šir

12. Kultivirane i adventivne biljke – adv

3. REZULTATI I RASPRAVA

Rezultati florističkih istraživanja pokazuju da je na travnjaku Rudine zabilježeno 186 svojta vaskularne flore, što čini 11,2 % od ukupno zabilježenih biljnih vrsta u Požeškoj kotlini (tablica 1).

Tablica 1. Vrste zabilježene na suhom travnjaku Rudina
Naziv svojte porodica životni oblik florni el.
Achillea collina Becker ex Rchb. Asteraceae H sredeu
Achillea pannonica Scheele Asteraceae H euroaz
Ambrosia artemisiifolia L. Asteraceae T adv
Anthemis tinctoria L. Asteraceae H euroaz
Artemisia vulgaris L. Asteraceae H šir
Bellis perennis L. Asteraceae H sredeu
Buphthalmum salicifolium L. Asteraceae H sredeu
Carduus acanthoides L. Asteraceae H jeu
Carlina acanthifolia All. Asteraceae H jeu
Carlina vulgaris L. Asteraceae H euroaz

Carlina vulgaris L. ssp. intermedia

(Schur) Hayek Asteraceae Hjieu

Centaurea nigrescens Willd. Asteraceae H jeu
Centaurea scabiosa L. Asteraceae H euroaz
Cirsium arrvense (L.) Scop. Asteraceae G euroaz
Erigeron annuus (L.) Pers. Asteraceae H adv
Eupatorium cannabinum L. Asteraceae H euroaz
Inula salicina L. Asteraceae H euroaz
Leucanthemum vulgare Lam. Asteraceae H šir
Matricaria perforata Merat. Asteraceae T šir

Senecio erucifolius L. ssp. tenuifolius

Schübl. et G.Martens Asteraceae H euroaz

Solidago canadensis L. Asteraceae H adv
Solidago virgaurea L. Asteraceae H euroaz
Xeranthemum cylindraceum Sibt. et Sm.Asteraceae T jeu
Anthoxanthum odoratum L. Poaceae H euroaz

Arrhenatherum elatius (L.)

P. Beauv. ex J. Presl et C. Presl Poaceae H eu

Brachypodium pinnatum (L.) P.Beauv. Poaceae H euroaz

Brachypodium sylvaticum (Huds.)

P. Beauv. Poaceae H euroaz

Briza media L. Poaceae T euroaz
Bromus hordeaceus L. Poaceae T šir
Bromus racemosus L. Poaceae T šir
Bromus squarrosus L. Poaceae T jeu
Bromus sterilis L. Poaceae T šir
Calamagrostis epigejos (L.) Roth Poaceae H eu
Dactylis glomerata L. Poaceae H euroaz
Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Poaceae H jeu
Elymus hispidus (Opiz) Melderis Poaceae H jeu
Festuca ovina L. Poaceae H cirkumhol
Festuca pseudovina Hack. ex Wiesb. Poaceae H ieup
Festuca rupicola Heuff. Poaceae H jieu
Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin Poaceae H jeu
Holcus lanatus L. Poaceae H euroaz
Lolium perenne L. Poaceae H eu
Poa compressa L. Poaceae H šir

Anthyllis vulneraria L. ssp. polyphylla

(DC.) Nyman. Fabaceae Hjeu

Astragalus glycyphyllos L. Fabaceae H ieup
Coronilla varia L. Fabaceae H eu
Dorycnium herbaceum Vill. Fabaceae Ch jeu
Genista pilosa L. Fabaceae Ch at
Lathyrus aphaca L. Fabaceae T jeu
Lathyrus latifolius L. Fabaceae H jeu
Lathyrus pratensis L. Fabaceae H euroaz
Lembotropis nigricans, (L.) Griseb. Fabaceae Ch jeu
Lotus corniculatus L. Fabaceae H šir
Medicago falcata L. Fabaceae H euroaz
Medicago lupulina L. Fabaceae H šir
Medicago minima (L.) Bartal. Fabaceae T šir
Medicago sativa L. Fabaceae H šir
Melilotus officinalis (L.) Lam. Fabaceae H euroaz
Trifolium campestre Schreber Fabaceae H šir
Trifolium dubium Sibth. Fabaceae T jeu
Trifolium pratense L. Fabaceae H euroaz
Trifolium repens L. Fabaceae H šir
Agrimonia eupatoria L. Rosaceae H cirkumhol
Filipendula vulgaris Moench Rosaceae H euroaz
Fragaria moschata Duchesne Rosaceae H sredeu
Fragaria vesca L Rosaceae H euroaz
Fragaria viridis Duchesne Rosaceae H euroaz
Potentilla argentea L. Rosaceae H šir
Potentilla reptans L. Rosaceae H šir
Prunus avium L. Rosaceae P euroaz
Prunus spinosa L. Rosaceae P euroaz
Pyrus pyraster (L.) Burgsd. Rosaceae P euroaz
Rosa arvensis Huds. Rosaceae P sredeu
Rosa canina L. Rosaceae P euroaz
Rubus caesius L. Rosaceae P euroaz
Rubus plicatus Weihe et Nees Rosaceae P sredeu
Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata Briq. Rosaceae H jeu
Clinopodium vulgare L. Lamiaceae H šir
Mentha longifolia (L.) Huds. Lamiaceae H šir
Prunella laciniata (L.) L. Lamiaceae H jeu
Prunella vulgaris L. Lamiaceae H euroaz
Salvia pratensis L. Lamiaceae H eu
Salvia verticillata L. Lamiaceae H jeu
Stachys recta L. Lamiaceae H jeu
Teucrium chamaedrys L. Lamiaceae Ch jeu
Thymus pulegioides L. Lamiaceae Ch jeu
Thymus serpyllum L. Lamiaceae Ch eu
Cichorium intybus L. Cichoriaceae T šir
Chondrilla juncea L. Cichoriaceae H euroaz
Crepis tectorum L. Cichoriaceae H euroaz
Hieracium pilosella L. Cichoriaceae H euroaz

Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat ssp.

bauhinii (Besser) Petunn. Cichoriaceae H euroaz

Leontodon hispidus ssp. danubialis(Jacq.)

Simonk. Cichoriaceae H sredeu

Picris hieracioides L. Cichoriaceae H euroaz
Tragopogon dubius Scop. Cichoriaceae H jeu
Asperula cynanchica L. Rubiaceae H jeu
Galium aparine L. Rubiaceae T šir
Galium lucidum All. Rubiaceae H jeu
Galium mollugo L. Rubiaceae H euroaz
Galium verum L. Rubiaceae H šir
Sherardia arvensis L. Rubiaceae T šir
Arenaria serpyllifolia L. Caryophyllaceae T šir

Cerastium fontanum Baumg. ssp. vulgare

(Hartman) Greuter et Burdet Caryophyllaceae Ch šir

Dianthus armeria L. Caryophyllaceae T eu
Petrorhagia prolifera (L.) P.W. Ball & Heywood Caryophyllaceae T euroaz
Silene vulgaris (Moench) Garcke Caryophyllaceae H jeu
Dipsacus laciniatus L. Dipsacaceae H euroaz
Knautia arvensis (L.) Coult. Dipsacaceae H euroaz
Knautia drymeia Heuff. Dipsacaceae H jeu

Knautia drymeia Heuff. ssp. intermedia

(Pernh. et Wettst.) Ehrend. Dipsacaceae H jeu

Scabiosa ochroleuca L. Dipsacaceae H ieup
Digitalis grandiflora Mill. Scrophulariaceae H jeu
Melampyrum arvense L. Scrophulariaceae T euroaz
Rhinanthus minor L. Scrophulariaceae T 10
Verbascum phlomoides L. Scrophulariaceae H eu

Veronica teucrium L. ssp. pseudochamaedrys

(Jacq.) Nyman Scrophulariaceae Ch cirkumhol

Daucus carota L. Apiaceae H euroaz
Eryngium campestre L. Apiaceae H jeu
Pimpinella saxifraga L. Apiaceae H euroaz
Seseli annuum L. Apiaceae H euroaz
Tordylium maximum L. Apiaceae H jeu
Anchusa officinalis L. Boraginaceae H eu
Echium vulgare L. Boraginaceae H eu
Myosotis stricta Link ex Roem. et Schult. Boraginaceae T euroaz
Myosotis sylvatica Hoffm. Boraginaceae H euroaz
Clematis vitalba L. Ranunculaceae P eu
Helleborus odorus Waldst. et Kit. ex Willd. Ranunculaceae H jieu
Ranunculus acris L. Ranunculaceae H šir
Ranunculus bulbosus L. Ranunculaceae G euroaz
Carex divulsa Stokes Cyperaceae H šir
Carex flacca Schreb. Cyperaceae G šir
Carex pendula Huds. Cyperaceae H euroaz
Carex sylvatica Huds. Cyperaceae H eu
Alyssum alyssoides (L.) L. Brassicaceae T jeu
Capsella bursa pastoris (L.) Medik Brassicaceae T šir
Conringia orientalis (L.) Dumort Brassicaceae T jeu
Campanula bononiensis L. Campanulaceae H euroaz
Campanula patula L. Campanulaceae H eu
Campanula persicifolia L. Campanulaceae H euroaz
Castanea sativa Mill. Fagaceae P jeu
Quercus petraea (Matt.) Liebl. Fagaceae P eu
Quercus pubescens Willd. Fagaceae P jeu
Linum cathariticum L. Linaceae T šir
Linum flavum L. Linaceae H ieup
Linum hirsutum L. Linaceae H ieup
Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Orchidaceae G eu
Orchis morio L. Orchidaceae G euroaz
Orchis tridentata Scop. Orchidaceae G jeu
Carpinus betulus L. Corylaceae P sredeu
Corylus avellana L. Corylaceae P eu
Calystegia sepium (L.) R. Br. Convolvulaceae G šir
Convolvulus arvensis L. ConvolvulaceaeH šir
Geranium columbinum L. Geraniaceae T euroaz
Geranium dissectum L. Geraniaceae T šir
Fraxinus ornus L. Oleaceae P jeu
Ligustrum vulgare L. Oleaceae P sredeu
Plantago lanceolata L. Plantaginaceae H šir
Plantago media L. Plantaginaceae H euroaz
Rumex acetosa L. Polygonaceae H šir
Rumex crispus L. Polygonaceae H šir
Populus tremula L. Salicaceae P euroaz
Salix capraea L. Salicaceae P euroaz
Saxifraga adscendens L. Saxifragaceae T euroaz
Saxifraga tridactylites L. Saxifragaceae T šir
Allium schoenoprasum (L.) Rich. Liliaceae G ieup
Allium vineale L. Liliaceae G šir
Acer campestre L. Aceraceae P eu
Acer tataricum L. Aceraceae P eu
Asclepias syriaca L. Asclepiadaceae H adv
Vincetoxicum hirundinaria Medik Asclepiadaceae H euroaz
Betula pendula Roth. Betulaceae P euroaz
Humulus lupulus L. Cannabaceae H euroaz

Helianthemum nummularium (L.) Mill. ssp.

obscurum (Čelak.) Holub Cistaceae Ch jeu

Hypericum perforatum L. Clusiaceae H šir
Cornus sanguinea L. Cornaceae P eu
Sedum acre L. Crassulaceae Ch euroaz
Cuscuta europaea L. Cuscutaceae T euroaz
Euphorbia cyparissias L. Euphorbiaceae H euroaz
Gentianella ciliata (L.) Borkh. Gentianaceae H euroaz

Epilobium tetragonum L. ssp. lamyi

(F.W.Schultz) Nyman Onagraceae Heu

Orobanche caryophyllacea Sm. OrobanchaceaeG euroaz
Urtica dioica L. Urticaceae H šir
Valeriana officinalis L. Valerianaceae H euroaz

Vitis vinifera L. ssp. sylvestris

(C. C. Gmel.) Hegi Vitaceae P jeu

Juniperus communis L. Cupressaceae P cirkumhol
Pinus sylvestris L. Pinaceae P euroaz

Taksonomska analiza pokazala je da su sve zabilježene vrste svrstane u 46 porodica i 134 rodova. 40 porodica je unutar dvosupnica, a samo 4 porodice unutar jednosupnica (tablica 2).

Tablica 2. Taksonomska analiza flore
Porodica Rod Vrsta
Sjemenjače (Spermatophyta)
Golosjemenjače (Gymnospermae) 2 2 2
Kritosjemenjače (Angiospermae)
Dvosupnice (Dicotyledones) 40 115 155
Jednosupnice (Monocotyledones) 4 17 29
Ukupno 46 134 186

Izvor: obrada autora

Vrstama najbrojnije porodice su Asteraceae s 23 vrste (12,37 %) i Poaceae s 20 vrsta (10,75 %), a velikim brojem vrsta još se ističu Fabaceae s 19 vrsta (10,2 %), Rosaceae s 15 vrsta (8,1 %) i Lamiaceae s 10 vrsta (5,4 %). Ostale porodice zastupljene su manjim brojem vrsta (grafikon 1). Navedene porodice najbrojnije su vrstama i u istraživanjima suhih travnjaka koje su proveli Zima, Stefanic (2009) i Krstonošić et al. (2016) koji navode da do porasta udjela trava dolazi nakon napuštanja staništa, a vezano je za staništa južnih i termofilnijih izloženosti i potaknuto nedostatkom ispaše.

Grafikon 1. Broj vrsta prema porodicama
zbornik-veleri-7-411-g1.jpg

Izvor: obrada autora

Analiza životnih oblika pokazala je da su najzastupljeniji Hemicryptophytasa 113 vrsta (60,8 %), Therophyta s 29 vrsta (15,6 %), a nakon njih slijede Phanerophyta s 24 vrste (12,9 %) te Geophyta i Chamaephyta s 10 vrsta (5,4 %)(grafikon 2). I u istraživanjima Zima, Stefanic (2009) te Krstonošić et al. (2016) utvrđena je dominacija Hemicryptophyta, što je i tipično za travnjake. Visoki udio Phanerophyta (12,9 %) dokaz je uznapredovale sukcesije vegetacije na istraživanom području.

Grafikon 2. Životni oblici
zbornik-veleri-7-411-g2.jpg

Izvor: obrada autora

Fitogeografska analiza flore ukazala je na najveću zastupljenost biljaka euroazijskog flornog elementa koji je zastupljen sa 63 vrste (33,9 %). Nakon njega slijede biljke široke rasprostranjenosti s 38 vrsta (20,4 %), biljke južnoeuropskog flornog elementa s 37 vrsta (19,9 %) i biljke europskog flornog elementa s 20 vrsta (10,8 %). Treba istaći i biljke srednjoeuropskog flornog elementa s 9 vrsta (4,8 %), istočnoeuropsko-pontskog flornog elementa sa 6 vrsta (3,2 %), biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti s 5 vrsta (2,7 %), kultivirane i adventivne biljke s 4 vrste (2,2 %), biljke jugoistočnoeuropskog flornog elementa s 3 vrste (1,6 %) i atlantskog flornog elementa s jednom vrstom (0,5 %) (grafikon 3).

Grafikon 3. Fitogeografska analiza flore
zbornik-veleri-7-411-g3.jpg

Izvor: obrada autora

Prema popisu ugroženih vrsta u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske (Nikolić, Topić, 2005) nijedna od navedenih vrsta nije ugrožena. Provedena je fitocenološka analiza florističkog sastava za biljne svojte razvrstavane po njihovoj vezanosti za određene sintaksonomske jedinice prema Simonu (2000) . Prema toj analizi razmjerno najveći broj svojta su karakteristične (svojstvene) vrste razreda Festuco-Brometea, npr. Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Lathyrus latifolius,Brachypodium pinnatum, Scabiosa ochroleuca, Festuca rupicola, Anacamptis pyramidalis i dr., no potrebno je istaći i prilično veliku zastupljenost karakterističnih svojta zajednica razreda Molinio-Arrhenatheretea te velik udio termofilnih vrsta iz razreda Quercion pubescentis-petraeae, kao i iz razreda Querco-Fagetea. U okviru razreda Festuco-Brometeaodređeni broj vrsta karakterističan je za red Festucetalia valesiacae, npr.: Festuca rupicola, Festuca valesiaca, Asperula cynanchica, Stachys recta, Galium verum, Dichanthium ischaemum, Fragaria viridis, Achillea collina i dr. Red Brometalia erecti zastupljen je vrstama: Brachypodium pinnatum, Briza media, Anthyllis vulneraria, Orchis tridentata, Anacamptis pyramidalis, Plantago media, Trifolium montanum i dr. RazreduMolinio-Arrhenatheretea pripadaju sljedeće vrste: Trifolium pratense, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Leucanthemum vulgare, Prunella vulgaris i dr. Termofilne vrste razreda Quercion pubescentis-petraeae su npr.: Fraxinus ornus, Vincetoxicum hirundinaria, Quercus pubescens, Clinopodium vulgare i dr. Razredu Querco-Fagetea pripadaju vrste: Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Prunus spinosa i dr. ( Topić, Ilijanić, 2007 ; Horvat, 1962 ; Topić, Vukelić, 2009 ). Fitocenološka analiza florističkog sastava ukazuje da ovaj prijelazni karakter travnjaka odražava lokalne ekološke značajke staništa kao i prijelazni fitogeografski položaj područja (Topić, Ilijanić, 2007).

4. ZAKLJUČAK

Rezultati florističkih istraživanja pokazuju da je na travnjaku Rudine zabilježeno 186 svojta vaskularne flore u okviru 46 porodica i 134 rodova. S obzirom na broj najzastupljenije su porodice Asteraceae s 23 vrste (12,4 %) i Poaceae s 20 vrsta (10,8 %). Analiza životnih oblika pokazuje da su hemikriptofiti sa 113 vrsta (60,8 %) najzastupljeniji životni oblik. Fitogeografska analiza ukazuje na dominantnu prisutnost euroazijskog flornog elementa sa 63 vrste (33,9 %), biljaka široke rasprostranjenosti s 38 vrsta (20,4 %) te veliku zastupljenost biljaka južnoeuropskog flornog elementa s 37 vrsta (19,9 %). Istraživani travnjak čini prijelazni položaj između razreda Festuco-Brometea i Molinio-Arrhenatheretea, odnosno pokazuje prijelazni položaj između redova Festucetalia valesiacae, Brometalia erecti i Arrhenatheretalia. Kao i većinu travnjaka i ovaj je potrebno kontinuirano floristički istraživati, posebice stoga što se nalazi u prirodnoj sukcesiji i prijeti mu nestanak. Velik broj zabilježenih biljnih vrsta na ovom travnjaku dokazuje veliku bioraznolikost, a njegovo zarastanje bi je u bitnome smanjilo. S obzirom na blizinu povijesnog lokaliteta, preporuka bi bila održavati ovaj travnjak ispašom, košnjom i mehaničkim uklanjanjem drvenastih vrsta, točnije, kombinirati biološko-mehaničke metode održavanja travnjaka.

References

1 

Domac R.. Flora Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga; 1994.

2 

Horvat I.. Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske; 1949

3 

Horvat I.. 1962. Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta biol. 2(30):1–179. (Zagreb).

4 

Horvatić S.. 1963 Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica. 4:

5 

Horvatić S., Ilijanić Lj., Marković-Gospodnetić Lj.. 1967-1968 Biljni pokrov okolice Senja. Senjski zbornik. 3:298–322

6 

Horvatić S., Trinajstić I.. Analitička flora Jugoslavije 1. Zagreb: 1967-1981

7 

Ilijanić Lj.. O biljnom pokrovu Požeške kotline. Požega: Požega 1277-1977; 1977. p. 48–65

8 

Josifović M.. Flora SR Srbije 1-8. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti; 1971-1976

9 

Kovačević J.. 1974 Biljni pokrov Požeške kotline. Požeški zbornik. 4:175–180

10 

Krstonošić D., Guzmić M., Franjić J., Škvorc Ž., Sever K.. 2016 Flora termofilnih travnjaka u sukcesiji na južnim obroncima Papuka. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva. 4(1):4–31

11 

Nikolić T.. Flora Croatica DatabasePrirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; 2018 http://hirc.botanic.hr/fcd

12 

Nikolić T., Topić J.. Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode; 2005.

13 

Pignatti S.. 1982 Flora d Italia. 1-3. Edagriole; Bologna:

14 

Rauš Đ., Šegulja N.. 1983 Flora Slavonije i Baranje. Glas. za šum. pokuse. 21:179–211

15 

Šegulja N.. 1977. Analiza flore Vukomeričkih gorica. Biosistematika. 3(1):45–59

16 

Simon T.. A magyarországi edényes flóra határozója. Budapest: Nemzeti Tankönyvkiadó; 2000. p. 976

17 

Tomašević M.. 1998. Prilog flori Požeške kotline i okolnoga gorja. Acta Bot. Croat. 55/56:119–131

18 

Tomašević M.. 1998. The analysis of the flora oft he Požega Valley and surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274

19 

Tomašević M.. 2006. A new contribution to the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 15(1-2):43–60

20 

Tomašević M.. Flora Požeške kotline i Slavonskog gorja. Zagreb-Požega: HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi; 2016.

21 

Topić J., Ilijanić Lj.. Biljnogeografske i florističko – fitocenološke značajke suhih travnjaka u Parku prirode Papuk. Javna ustanova Park prirode Papuk 1-9; 2007.

22 

Topić J., Vukelić J.. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima u EU. Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode; 2009

23 

Trinajstić I.. Analitička flora Jugoslavije. Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu; 1975.-1986

24 

Tutin T.G., Heywood V.H., Burges N.A., Moore D.M., Valentine D.H., Walters S.M., Webb D.A.. Flora Europaea 1-5. Cambridge: Cambridge University Press; 164-1980

25 

Zima D.. Vegetacija suhih travnjaka Požeške kotline. Sveučilište Josipa Jurja; 2008.

26 

Zima D., Štefanić E.. “Suhi travnjaci i mogućnosti njihove zaštite”. Zbornik radova 44. Hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma Osijek: Poljoprivredni fakultet u Osijeku; 2009a p. 122–126

27 

Zima D., Stefanic E.. 2009b Florističke značajke suhih travnjaka Požeške kotline. Agronomski glasnik. 2:141–150


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.