Izvorni znanstveni članak

ŠTO PETOGODIŠNJACI ZNAJU O PISMENOSTI

Marija Grginič ; Pedagoški fakultet, Ljubljana

Sažetak

Već je desetljećima rana pismenost u središtu zanimanja. 70-ih godina pojavile su se teorije nastajuće pismenosti, a ranih 90-ih godina počeo je prevladavati sociološko-kulturološki pogled na razvoj pismenosti. Aktivnosti kao što su čitanje, pisanje i govor međusobno su snažno povezane i razvijaju se pri djetetovom sudjelovanju u događajima povezanima s pismenošću.
Istraživanja predškolske pismenosti pokazala su da djeca već prije ulaska u školu znaju puno o pismenosti; od treće do šeste godine postupno razvijaju koncept o tisku, grafičku, fonološku svjesnost, asocijativnu vezu glas-slovo i čitanje s dekodiranjem. Još i prije formalnoga podučavanja pismenosti (u školi) u različitim se oblicima nastajućega pisanja s dosjetljivim sricanjem približavaju zahtjevima pisanoga jezika.
U studiji su prikazana postignuća rane pismenosti petogodišnjaka. Najviše znanja stekli su pri konceptu tiska i jezičnoga razumijevanja, manje pri grafičkoj i fonološkoj svjesnosti, a najmanje pri analitičkomu čitanju i pisanju. U sljedećem istraživanju prikazane su razlike u postignućima pismenosti; stariji petogodišnjaci (rođeni u prvom tromjesečju) stekli su statistički važnu prednost pred mlađima (rođenima u posljednjem tromjesečju) pri grafičkoj i fonološkoj svijesti te čitateljsko-pisanim vještinama.

Ključne riječi

prije/opismenjavanje; nastajuća pismenost; koncept o tisku; grafička i fonološka svjesnost; asocijativna veza glas-slovo

Hrčak ID:

20503

URI

https://hrcak.srce.hr/20503

Datum izdavanja:

26.11.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 7.117 *