Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3211

Presječna studija dinamike temperature izdaha nakon popušene cigarete i njezina povezanost s promjenama plućne funkcije u pušača prediktivnima za rizik od KOPB-a

Ivana Huljev Šipoš ; Department of Pulmonology, General Hospital Šibenik, Šibenik, Croatia
Slavica Labor ; Department of Pulmonology, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia 3 Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Iva Jurić ; Department of Cardiology, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia
Davor Plavec orcid.org/0000-0003-2020-8119 ; Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia, 5 Research Department, Srebrnjak Children’s Hospital, Zagreb, Croatia
Kristian Vlahoviček ; Research Department, Srebrnjak Children’s Hospital, Zagreb, Croatia 6 Bioinformatics Group, Division of Molecular Biology, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Siniša Bogović ; Department of Cardiac Surgery, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia
Justinija Pavkov Vukelić ; Department of Medicine, County General Hospital Našice, Našice, Croatia
Marina Labor ; Department of Pulmonology, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia 3 Faculty of Medicine, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

Temperatura izdaha (EBT) biomarker je upale i vaskularizacije dišnih putova za koji je utvrđeno da može predvidjeti nastanak KOPB-a. Cilj ove presječne studije bio je procijeniti potencijal EBT-a u identifikaciji “zdravih” pušača čiji su dišni putovi osjetljivi na toksični učinak duhanskoga dima uz rizik od nastanka KOPB-a. Taj se cilj planirao postići utvrđivanjem povezanosti dinamike EBT-a nakon popušene cigarete s demografskim karakteristikama (dob, spol, pušačka navika) i plućnom funkcijom ispitanika. U ispitivanje je bilo uključeno 55 aktivnih pušača obaju spolova u dobi od 29 do 62 godine, čiji je medijan izloženosti duhanskom dimu bio 15 (10 – 71,8) pušačkih godina (pack-years). EBT je mjeren na početku te 5, 15, 30, 45 i 60 minuta nakon popušene cigarete. Plućnu funkciju mjerili smo spirometrijski, uz susljedni bronhodilatacijski test. Za analizu dinamike EBT-a koristili smo se analizom varijance te smo izračunali površinu ispod krivulje u odnosu na početno mjerenje (EBTAUC) te EBTAUC upotrijebili kao zavisnu varijablu. Multivarijatna regresijska analiza korištena je za utvrđivanje povezanosti EBTAUC s karakteristikama ispitanika, posebice s plućnom funkcijom. Prosječni (±SD) izmjereni početni EBT bio je 33,42±1,50 °C, a najveće značajno izmjereno povećanje zabilježeno je 5 minuta nakon popušene cigarete (33,84 (1,25) °C, p=0,003). Bilo je potrebno 60 minuta kako bi se EBT vratio na početnu vrijednost. Utvrđena je značajna ponovljivost EBTAUC (ICC=0,85, p<0,001). Ispitivanjem je utvrđeno je da je EBTAUC značajno nezavisno povezan s dobi, indeksom tjelesne mase, brojem popušenih cigareta dnevno, početnim EBT-om te s početnim FEF75 (R2=0,39, p<0,001 za model). Rezultati ove studije sugeriraju da EBT nakon popušene cigarete može biti koristan kao rani prediktor rizika od promjena koje su povezane s kroničnom izloženosti duhanskom dimu.

Ključne riječi

temperatura izdaha; pušenje cigareta; rizik od KOPB-a; disfunkcija malih dišnih putova; toksičnost duhanskoga dima

Hrčak ID:

220946

URI

https://hrcak.srce.hr/220946

Datum izdavanja:

11.6.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.233 *